Puhovski i Tatalović su se usuglasili da je najveći problem neostvarena razmjerna zastupljenost manjina u lokalnim vlastima, a što je, po njihovom mišljenju, znatno važnije od zastupljenosti u Saboru.
Puhovski je ocijenio da će se istovremeno na parlamentarnim izborima otvoriti i problem da manjinci neće znati tko i za koga glasa jer će pripadnici svih manjinskih naroda, osim srpskog, birati samo po jednog kandidata, dok će srpska manjina birati od jednog do tri predstavnika.
Tatalović smatra da je manjinama, uz opće pravo glasa, ipak trebalo dozvoliti i istovremeno glasanje za manjinske liste. Ukidanje te povlastice dovest će do toga da će manjinski predstavnici u Saboru imati manji legitimitet, jer će biti izabrani s mnogo manje glasova nego u slučaju da predstavnici manjina imaju "dva glasa", drži Tatalović.
Puhovski je kazao da ima informacije kako hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova nije od Srbije i Crne Gore tražilo povećanje broja biračkih mjesta, tako da će se u tim zemljama na izbore za Hrvatski sabor moći izići na svega pet mjesta. Time će se, ocijenio je Puhovski, znatno umanjiti prava hrvatskih državljana koji od rata žive u Srbiji i Crnoj Gori. Za usporedbu naveo je podatak da će se u BiH moći glasati na više od 30 mjesta.
Na okruglom stolu, koji je organizirala udruga Centar za ljudska prava, bilo je riječi i o problematici osnivanja lokalnih vijeća nacionalnih manjina kojih je, kako je istaknuto, do sada u cijeloj Hrvatskoj formirano manje od 50 posto.
Kako bi se potaknuo rad tih tijela Vladin ured za nacionalne manjine, u suradnji sa Srpskim demokratskim forumom i OESS-om, pokrenuo je projekt edukacije predsjednika vijeća.
Planira se da će se nakon ponovljenih izbora za predstavnike i članove vijeća nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne samouprave, zakazanih za 14. prosinca, projekt proširiti radi što jednostavnijeg osnivanja i registriranja novih vijeća.
(Hina) am so