Kroz najavu promjene Ustava pokušava se 'priprijetiti' predsjedniku države, jer je zbog spomenutih izjava, šefa diplomacije pozvao na razgovor, istaknuo je Arlović.
Arlović napominje da vladajuća saborska većina nema dovoljnu (dvotrećinsku) većinu za promjenu Ustava i naglašava da državne institucije u provođenju vanjske politike trebaju surađivati, a ne se međusobno isključivati.
Predsjednica HNS-a i potpredsjednica Sabora Vesna Pusić drži da su u pogledu vanjske politike odnosni između Predsjednika i Vlade Ustavom vrlo jasno definirani - oni su sukreatori te politike.
Naš problem u ovom slučaju nije što je čija nadležnost, već što se jedinstvena vanjska politika nigdje ne kreira, kaže Pusić.
Mora se, navela je, napraviti neka vrsta koordinacije, za koju bi bilo dobro da je sazove Predsjednik Republike, koja ne bi isključivala Sabor, a na kojoj bi se raspravilo o temeljnim točkama hrvatske vanjske politike.
HSP-ovac Miroslav Rožić ne vidi razloga za mijenjanje Ustava, pogotovo u vezi s pitanjima nadležnosti u vanjskoj politici.
Pametnije bi bilo kada bi Vlada, posebice šef diplomacije, obzirnije nastupali u izjavama u inozemstvu, drži Rožić.
Šef HSP-ova Kluba ne dijeli novinarsko mišljenje da se radi o dva različita vida vođenja vanjske politike (Predsjednika i Vlade) i da eskalira sukob između Pantovčaka i Markova trga.
Više se, kaže, radi o bitki za prevlast, tko će više formirati vanjsku politiku.
"Ustav u sebi sadrži generatore koji mogu dovesti do različitog razumijevanja vanjske politike", rekao je Šeks u intervjuu u današnjem "Večernjem listu", odgovarajući na pitanje, postoji li nakon istupa Miomira Žužula u Izraelu otvoreni sukob između Predsjednika Republike i MVP-a i treba li mijenjati Ustav kako bi se bolje odredile odredbe o provođenju vanjske politike.
Po čalanku 98. Ustava Predsjednik Republike i Vlada surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike, a prema članku 112. Vlada vodi vanjsku politiku. Takav nejasan odnos dovodi do situacije da je potrebno usklađivanje. Vlada i predsjednik države po tome bi se prije svakog vanjsko-političkog poteza trebali usklađivati i dogovarati, smatra Šeks i dodaje da je to neživotna situacija i za Predsjednika i Vladu.
Naveo je da je više puta i pri donošenju zadnjih promjena Ustava upozoravao da će takve ustavne odredbe u određenim situacijama dovoditi do raskoraka između, primjerice, Predsjednika Republike i Vlade u kreiranju i vođenju vanjske politike. Stoga bi, zaključio je, bilo razumno da se promjenom Ustava precizno i jasno odredi uloga, ovlasti i dužnosti Predsjednika i Vlade u sferi vanjske politike.
(Hina) xum ysšh