Ukupan vanjski dug (dug države, banaka i drugih sektora) iznosio je koncem lipnja 18,6 milijardi dolara, a dug države u njem 7,4 milijarde dolara ili 39,7 posto ukupnog ino-duga.
Ukupn dug, posebno onaj inozemni, je dramatičan, ocjenio je Ivan Penić (HDZ), a Đuro Njavro (NZ) drži da je Hrvatska ušla u zonu dužničkog ropstva te da će glavna odrednica gospodarske politike ove i budućih Vlada biti servisiranje ogromnog inozemnog duga.
Za Hrvatsku je, upozorava, neprihvatljivo da godišnje povećava inozemno zaduženje za dvije milijarde dolara.
Njavro stoga predlaže da se počne izrađivati krizni scenarij za rješavanje dužničke krize u koju je država ušla.
Izradu takvog scenarija podržava Tonči Tadić (HSP), ali dodaje da ga, zbog interesa države, ne treba objaviti na "sva zvona".
Oporba, ali i zastupnici vladajuće koalicije, jedini izlaz u nastaloj situaciji vide u u povećanju izvoza.
Na potrebu većeg izvoza, oporba je upozorila i u raspravi o predloženom rebalansu državnoga proračuna, no nezadovoljna je što se proračun preraspodjeljuje na štetu gospodarskih sektora.
Koalicijski zastupnici drže da je rebalans bio nužan - Marjan Maršić (HSS) zadovoljan je što se preraspodjelama uspjelo naći 400 milijuna kuna za pokriće šteta od dugotrajne suše.
Ne može se uvijek predvidjeti sva sredstva, no bitno je da se ukupan iznos proračuna ne povećava, rekao je Dragutin Vukušić (SDP).