Foto: FAH
KANDIDAT oporbenih socijalista Rumen Radev vodi pred Ceckom Cačevom uoči drugog kruga bugarskih predsjedničkih izbora u nedjelju, a njegova bi pobjeda mogla voditi novim parlamentarnim izborima održi li premijer Bojko Borisov obećanje i podnese ostavku u slučaju poraza kandidatkinje vladajuće stranke desnog centra.
Bivši zapovjednik bugarskih zračnih snaga vodi s 51 posto glasova u odnosu na 40 posto koliko ankete daju 58-godišnjoj Cačevoj, predsjednici parlamenta.
Radev odbacuje strahove o približavanju Rusiji. Ističe da je on "general NATO-a formiran u Sjedinjenim Državama" i da Bugarska nema alternative do pripadnosti EU-u i NATO-u.
Cačeva, kandidatkinja vladajuće stranke GERB premijera Borisova, predstavljala se u kampanji kao faktor stabilnosti.
Ili faktor stabilnosti ili "crveni general"
Ona je najkvalificiranija za tu dužnost, iako nije najkarizmatičnija niti najpopularnija, tvrdi Borisov koji je obećao da će podnijeti ostavku već nakon prvog kruga, no predomislio se i najavio da će to učiniti ako Cačeva potpuno izgubi.
Najava ostavke više je mobilizirala protivnike nego pristaše premijera, tvrde analitičari.
Radeva, inače novaka u politici, vladajući nazivaju "crvenim generalom" koji će na vlast vratiti socijaliste i izazvati "zamrzavanje europskih fondova", ali on osvaja simpatije birača frustriranih političkom elitom koju smatraju korumpiranom i samodostatnom.
Njegova prednost odraz je razočaranja bugarskih birača vladom premijera Borisova koja nije uspjela provesti temeljite reforme niti suzbiti korupciju u jednoj od najsiromašnijih članica Europske unije.
Bivši vatrogasac, karatist, šef policije i gradonačelnik, 57-godišnji Borisov desetak godina dominira bugarskom političkom scenom. Donio je zemlji toliko željenu injekciju stabilnosti otkako je krajem 2014., drugi put postao bugarski premijer.
Bugarske boljke: Korupcija, siromaštvo, migracije, strah od Rusije
Ipak siromaštvo, korupcija i sporo provođenje reformi i dalje opterećuju zemlju, a posljednjih mjeseci zabrinutost građana izazivaju i tisuće migranata koje Bugarsku vide kao prvi korak prema željenom Zapadu.
Radev obećaje da će pojačati granične kontrole kako bi spriječio priljev migranata te po uzoru na susjednu Rumunjsku i uspješnije se obračunati s korupcijom.
U Bugarskoj vlast i odluke donose vlada i parlament, a predsjednik ima pravo veta na zakone, imenuje ključne dužnosnike i vrhovni je zapovjednik vojnih snaga.
Prozapadno orijentirani dosadašnji predsjednik, blizak Borisovu, Rosen Plevnelijev nije se želio ponovno kandidirati za novi petogodišnji mandat. Otvoreno kritičan prema Rusiji i njezinu predsjedniku Vladimiru Putinu Plevnelijev ocjenjuje da Rusija pokušava oslabiti i podijeliti Europu kako bi je učinila ovisnom.
Bugarska, članica NATO-a, u rujnu je naljutila Moskvu odbivši dopustiti rusku zračnu opskrbu korištenjem bugarskog zračnog prostora za ruske operacije u Siriji.
No s druge strane, bugarsko gospodarstvo znatno se oslanja na Rusiju, napose u energetici jer ovisi o ruskome plinu.