Sudac Liu je naložio da Halilović, kojeg se po zapovjednoj odgovornosti teretilo u jednoj točki za ubojstvo, odmah bude oslobođen iz haškog pritvora.
Raspravno vijeće je zaključilo da tijekom suđenja, koje je trajalo od 31. siječnja do 31. kolovoza ove godine, uz saslušanje 55 svjedoka i uvođenje oko 500 dokaznih predmeta, optužba nije uspjela dokazati da je ''Halilović bio zapovjednik operacije Neretva '93.; da je naredio borbena djelovanja na pravcima sela Grabovica i Uzdol; da je imao efektivnu kontrolu nad jedinicama koje su izvršile zločine; da je naredio istragu zločina u Grabovici, ali nije bio u položaju da kazni počinitelje niti u Grabovici niti u Uzdolu".
Vijeće je utvrdilo da je zapovjednik glavnog stožera ABiH, general Rasim Delić 4. rujna potpisujući dokumente o operaciji Neretva '93. imenovao Halilovića za "vođu inspekcijskog tima zaduženog za ocjenu borbene gotovosti jedinica i koordinaciju djelovanja".
"U dokazima nema zapovjedi Halilovića za početak operacija na liniji napada. Zapovjedima Halilovića uglavnom su se provodila uputstva Rasima Delića kao zapovjednika ABiH", rekao je sudac Liu.
Zapovjedi za borbena djelovanja u Grabovici 8. i 9. rujna 1993. dao je Zulfikar Ališpago, zapovjednik 9. brigade ABiH, a u Uzdolu 14. rujna 1993. Enver Buza, zapovjednik Samostalnog prozorskog bataljuna ABiH, koji su bili pod izravnim zapovjedništvom Delića, zaključilo je vijeće.
Halilović je kao visoki časnik i jedan od osnivača ABiH imao utjecaj na jedinice ABiH, ali nedovoljan da bi se zadovoljilo načelo "efektivne kontrole", navodi se u obrazloženju presude.
Vijeće je utvrdilo kako optužba nije dokazala da je časnik iz inspekcijskog tima Vehbija Karić, rekao pred Halilovićem vojnicima u Grabovici da "presude po kratkom postupku i bace u Neretvu Hrvate koji ih odbiju primiti u svoje kuće".
Vijeće je zaključilo da je Halilović 9. rujna navečer saznao za ubojstva civila u Grabovici, te naložio časniku zaduženom za sigurnost Namiku Đenkoviću da obavi istragu zločina i o tome obavijesti Sarajevo a ne njega.
Također je utvrđeno da je istragu ubojstva 29 Hrvata u Uzdolu, kod Prozora, obavila služba sigurnosti 6. Korpusa ABiH i vojna policija, te da je o rezultatima obje istrage izviješten Jusuf Jašarević, načelnik sigurnosti glavnog stožera ABiH, a ne optuženi Halilović.
Vijeće u presudi navodi kako je "utvrđeno izvan razumne sumnje da su 8. i 9. rujna 1993. pripadnici 9. i 10. brigade ABiH ubili 13 mještana Grabovice koji nisu sudjelovali u borbama, dok za 14 nije dokazano da su ubijeni". Tužitelji su tijekom postupka povukli iz optužnice šest od ukupno 33 navodno ubijene osobe.
Istaknuta su posebno okrutna ubojstva Pere Marića, te Ljubice i Marinke Zadro, majke i 4-godišnje kćerke koju je držala u naručju.
Za zločin u Uzdolu 14. rujna, vijeće je utvrdilo kako od 29 žrtava optužba nije uspjela dokazati da dvije ubijene osobe nisu sudjelovale u borbama dok je jedna žrtva povučene iz optužnice.
Odbačeni su navodi obrane kako su žrtve u Uzdolu posljedice granatiranja HVO-a koji je pokušao odbiti napad ABiH, jer nalazi obdukcije ne govore o uzrocima smrti od gelera granata.
Nasuprot tome utvrđeno je da su žrtve ubijene namjerno, nekoliko njih iz neposredne blizine, dvoje u kućama, jedna žrtva je bila unakažena, jedna ubijena sjekirom, a ubijana su i djeca.
Vijeće je izdvojilo okrutna ubojstva Anice Stojanović, te Ruže Zelić i njezino dvoje djece u dobi od 13 i 10 godina.
Tužiteljstvo ICTY-a prošloga je tjedna podnijelo prijedlog proširene optužnice protivi Rasima Delića u kojoj ga se, uz ostalo, po zapovjednoj odgovornosti tereti za zločine u Grabovici I Uzdolu.
(Hina) xdh ydv