Foto: Hina
NAKON pregovora koji su se otegnuli dugo u noć, pojačao se pritisak na sudionike konferencije o klimi u Parizu kako bi prevladali najveće razlike nepunih 36 sati prije službenog završetka, među kojima su rapodjela napora između razvijenih i zemalja u razvoju, financiranje i cilj same konferencije.
Novi nacrt dogovora će se oko 15 sati po srednjoeuropskom vremenu podnijeti 195 zemalja sudionica zaduženih da postignu globalni dogovor protiv klimatskih promjena, rekao je Matthieu Orphelin, glasnogovornik Zaklade Nicolasa Hulota, nevladine organizacije.
Ovo novo čitanje treba biti "pretposljednji" radni tekst prije završnog dogovora, rekao je u srijedu navečer predsjednik konferencije o klimi francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius koji se nada završnom prihvaćanju u petak navečer.
"Dobro napredujemo. Opet smo radili cijelu noć (...) i nadam se da ćemo sutra završiti", rekao je Fabius u četvrtak ujutro, uoči susreta s glavnim tajnikom UN-a Banom Ki-moonom u Bourgetu, blizu Pariza, gdje se održava konferencija.
Ministri i izaslanici zemalja imaju sada manje od 36 sati kako bi smanjili povijesni rascjep između zemalja juga i sjevera, žele li u petak, kao što je bilo planirano, potpisati međunarodni dogovor kojim će spriječiti sve češće klimatske katastrofe.
Svi se groze porasta temperature
Javno plenarno zasjedanje u srijedu omogućilo je da se utvrde razmjeri postojećih nesuglasica, napose u vezi s trima temama koje su prevladavale zadnjih dana konferencije: razlikovanje između zemalja sjevera i zemalja juga u naporima koje treba uložiti protiv zagrijavanja planeta, cilj dogovora, temperatura koju treba odrediti kao granicu zagrijavanja koja se ne smije prijeći i, dakako, ključno pitanje financiranja najranjivijih zemalja kako bi se mogle boriti s posljedicama klimatskih promjena.
Zemlje u razvoju su odlučno opetovale da ne žele biti u istom 'košu' sa sjevernim koje su i povijesno odgovornije za zagrijavanje i raspolažu većim mogućnostima za borbu s njim.
"Čvrst dogovor ne može se postići umanjivanjem povijesne odgovornosti i izjednačavanjem onečišćivača i žrtava", istaknuo je Prakash Javadekar, indijski ministar za okoliš, čija je zemlja presudna u pregovorima.
Zemlje koje najviše osjećaju posljedice zagrijavanja, poput otočnih država kojima prijeti porast razine mora, žele da se u dogovoru spomene gornja granica zagrijavanja od 1,5 Celzijevih stupnjeva, premda bi ona zahtijevala drastične akcije da bi se ostvarila.
Problem financijske pomoći
Podatak o 1,5 stupnjeva nalazi se u dvama od triju nacrta dogovora u vezi s temperaturnom granicom.
Što se tiče financijske pomoći zemljama juga, pitanja su brojna: kako je izračunati i tko je treba osigurati. Zemlje u razvoju misle da iznos od 100 milijarda dolara na godinu koliko od 2010. obećavaju zemlje sjevera, mora biti "donja granica" koja bi se redovito povećavala.
Nevladine organizacije su u četvrtak pojačale pritisak na pregovarače upozorivši da se "moramo prestati kockati s budućnošću svoje djece u zadnjim satima pregovora", rekao je Kumi Naidoo, međunarodni direktor Greenpeacea.