Foto: Patrik Macek/Pixsell
"Kupovina glasa Željka Glasnovića od strane premijera Plenkovića i HDZ-a, politička je korupcija koja bi hrvatske građane mogla koštati preko milijardu kuna! Premijer je počinio teško kazneno djelo. Kupljen je i glas mladog Sauche, ali za razliku od njega, Glasnović je svoj dogovor s premijerom i njegov potpis na dogovoru objavio na svojoj Facebook stranici, tako da sada konačno imamo i dokaz za političku korupciju", objavili su članovi stranke Slobodna Hrvatska.
Koliko je Glasnovićeva lista želja koju mu je potpisao premijer dokaz kourupcije i je li ovdje riječ o kaznenom dijelu upitali smo analitičara Ivana Rimca i Duju Prkuta iz Gonga.
Prkut: DORH treba istražiti što je obećano onima koji su promijenili stranu
"Način na koji je zastupnik Željko Glasnović složio predmetni dokument Vladu RH, zapravo, ni na što ne obvezuje. S obzirom da iz ovog dokumenta zapravo ne proizlaze nikakvi pravni učinci, teško ga je iščitavati kao definitivni dokaz da se radi o političkoj korupciji", komentirao je Duje Prkut.
No upozorava kako postojeća hrvatska politička praksa i optužbe za potkupljivanje zastupnika odaslane sa saborske govornice otvaraju dovoljno prostora da se oko čitavog slučaja angažira Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.
"DORH bi trebao provesti istragu i utvrditi što je obećano zastupnicima koji su "promijenili stranu", posebno uvažavajući činjenicu da se radi o praksi kojom se urušava povjerenje građana u institucije države i osnažuje percepcija da čitav sustav počiva na političkoj korupciji i trgovini kojima se izigrava javni interes", smatra.
Normalno je da se u svakom pregovaranju koalicijski partner želi nametnuti svoje tematske odrednice, koje bi trebale biti realizirane u koalicijskom programu, kazao je Indexu Ivan Rimac.
"Ne vidim da se Glasnovićevi zahtjevi mogu a priori svrstati u oblik korupcije. Drugo bi bilo da mu je Plenković ponudio osobnu korist", kazao je.
Rimac: Sumnjiviji je Sauchin glas nego Glasnovićev
Na naše pitanje neće li zastupnik Glasnović imati i osobnu korist, jer je kao bivši pripadnik HVO-a zatražio isplatu zaostataka pripadnicima HVO-a, Rimac kaže da to nije sporno. "U tom bi slučaju Hrelja bi uvijek u sukobu interesa kad bi zagovarao mirovinske beneficije, ni HSS ne bi smio zagovarati prava poljoprivrednika", odgovorio je.
Glasnovića je delegirala interesna skupina, i tu se po Rimcu ne može raditi o direktnoj korupciji. "Ovdje je problem što je nesrazmjerno velika korist za malu skupinu ljudi i za jednog zastupnika. je li taj zastupnik inkasirao još nešto, mimo tih zahtjeva a da to nije objavljeno, to je drugi problem. U tom su slučaju oba kriva, zastupnik i premijer", kazao je.
Rimac smatra da bi se prije moglo sumnjati na korupciju u slučaju Saucha, nego Glasnovića. "Saucha ne predstavlja neku interesnu skupinu, on je napustio svoju interesnu skupinu i postao nezavisni zastupnik. Može glasati po savjesti ili po vlastitom interesu. Savjest je ovdje upitna s obzirom na dosadašnje opredjeljenje i raniji potpis za opoziv Marića, onda je problem u ovom drugom", smatra Rimac.
Zaključuje kako je Saucha glasajući za HDZ mogao ostvariti individualne interese, dok se kod Glasnovićev glas teško može uzeti samo po sebi kao dokaz koruptivnog, bez obzira na javno objavljenu listu zahtjeva koje mu je premijer obećao ispuniti digne li ruku u pravom trenutku.