PREMIJER Andrej Plenković u posjetu je Ivanić-Gradu, gdje je razgovarao s gradonačelnikom Javorom Bojanom Lešom i županom Zagrebačke županije Stjepanom Kožićem. Prethodno je premijer Plenković posjetio novu farmu kokoši nesilica Lukač u Derežanima.
Nakon sastanaka s predstavnicima gradske uprave obratio se medijima.
Prvo je govorio o gospodarskom razvoju Zagrebačke županije. Rekao je da spada u pet najrazvijenija županija u Hrvatskoj.
"U mandatu naše vlade povučeno je 514 milijuna eura iz EU sredstava. Zagrebačka županija potvrdila se kao jedna od 5 najrazvijenijih županija u RH, veselim se daljnjoj suradnji", izjavio je premijer.
"Tu je primjer Ivanić-Grada koji ulaže u školstvo i gradi svoj imidž", rekao je Plenković.
Gradonačelnik Ivanić-Grada pohvalio se kako ulažu mnogo u vrtiće i u Naftalan, što pridonosi razvoju zdravstvenog turizma.
Pitanja o izboru predsjednika Vrhovnog suda
Plenkovića su novinari pitali za Milanovića i odabir predsjednika Vrhovnog suda i potencijalnoj ustavnoj krizi.
"Nema nikakvih začkoljica, postoji poštovanje zakona koji je na snazi. Sve drugo je politiziranje. Imate javni poziv koji je raspisan i da je zakon donesen nakon što je SDP kritizirao postojeće proceduru. Sad najedanput pjevaju drugu pjesmu. Ovakva situacija se nije trebala dogoditi. Ona se nije dogodila zahvaljujući nama. Treba poštovati propise koji su na snazi. I točka", rekao je Plenković.
"Treba poštovati zakon koji je na snazi. Ne može to doći na dnevni red sabora po Poslovniku, čuli ste jučer", dodao je.
Komentirao je sastanak između premijera i predsjednika.
"Ne da mi se preko medija o tome komunicirati. Čovjek rekao da će zvati, pa nije zvao, pa šalje poruku preko Čačića, sve skupa je realno gledano bizarno", rekao je Plenković.
Komentirao je Milanovićevu kandidatkinju Zlatu Đurđević.
"Milanovićeva kandidatkinja Zlata Đurđević je četvrta kandidatkinja, kao rezerva", istaknuo je Plenković.
Upitao je što je Zlatu Đurđević sprječavalo da se prije javi za kandidatkinju: "Zašto uopće ova tema? To se treba pitati".
"Nismo mi strana, strana je sabor, DSV i predsjednik Republike koji bira predsjednika Vrhovnog suda", naglasio je Plenković.
Privatni sektor neće biti zakinut u nacionalnom programu oporavka
Upitan za današnjega posjeta Ivanić-Gradu kako teče izrada toga programa i kako komentira upozorenja poduzetnika i poslodavaca da bi barem polovica europskog novca trebala biti usmjerena u privatni gospodarski sektor, odgovorio je da taj sektor može računati na najmanje 30 posto od bespovratnih šest milijardi eura iz instrumenta Europske komisije "EU sljedeće generacije", a tu je i sudjelovanje u drugim smjerovima dotoka europskoga novca.
Podsjetio je pritom da su Hrvatskoj iz EU-ovih fondova u idućem razdoblju na raspolaganju 24,2 milijarde eura.
Uz spomenutih bespovratnih šest milijardi eura iz instrumenta EU sljedeće generacije tu su još tri i pol milijarde raspoložive iz tog instrumenta u obliku zajmova te 12,5 milijardi eura iz idućeg sedmogodišnjeg EU-ova financijskoga okvira, rekao je Plenković.
Ustvrdio je da je Vlada tijekom pandemije koronavirusa snažno stala uz privatni poslovni sektor, isplativši do sada devet milijardi kuna potpore za isplatu radničkih plaća, a uz to je oblikovala i provodi posebne kreditne linije za likvidnost.
Država je uz to, rekao je Plenković, gospodarstvu "oprostila i ogroman dio davanja", a sve zajedno rezultiralo je time da su zaposlenost i nezaposlenost "u okvirima kakvim su bili prije covida".
Zahtjevi za snažnijim uključivanjem privatnog sektora u raspodjelu europskih sredstava pomoći za izlazak iz krize i oporavak nakon covida učestali su u zadnje vrijeme. Pritom se iznosi kako je privatni sektor učinkovitiji od javnoga i ta sredstva može uporabiti daleko svrsishodnije.
Prema tvrdnjama iznesenima u tisku ovih dana, poduzetnicima bi kroz NPOO bilo dostupno u vidu izravnih bespovratnih potpora, subvencija kredita te jamstava maksimalno 10 posto njihova ukupnog iznosa.
No predstavnici Europske komisije su Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) rekli da ne postoje bilo kakve prepreke ili ograničenja za ulaganje bespovratnih sredstava u privatni sektor ako one vode ostvarivanju postavljenih ciljeva u sklopu NPOO-a.
Iz HUP-a su istaknuli važnost usmjeravanja sredstava iz NPOO-a u minimalnom iznosu od 50 posto privatnom sektoru. Za razliku od investicija u javni sektor koja iziskuju osim EU sredstava i dodatna ulaganja iz državnog proračuna, privatni sektor će sva bespovratna sredstva dalje multiplicirati kroz dodatna ulaganja što će dodatno potaknuti rast BDP-a, smatraju poslodavci.
Kako ističu, na svaku kunu iz NPOO, poduzetnici će uložiti minimalno jednu dodatnu kunu svojih sredstava. Napominju da ulaganje u projekte poput cesta, zgrada, društvenih domova i sličnih neće polučiti sličan efekt, kad investicije završe, porezni prihodi države i zaposlenost neće se povećati, a povećat će se ovisnost o EU sredstvima od strane države.
Posjetio je farmu nesilica obitelji Lukač
Nakon što je obišao obiteljsku tvrtku Lukač koja se već 30 godina bavi proizvodnjom jaja, Plenković je izjavio kako je ta tvrtka pridonijela gospodarskom razvoju Zagrebačke županije.
"Sjajna nova investicija koja je ukupno vrijedna 60 milijuna kuna i koja će povećati kapacitete na 255 tisuća koka nesilica. Tvrtka zapošljava 80 ljudi i riječ je o sjajnom primjeru poduzetništva, angažmana koji je u vrhu proizvodnje jaja u Hrvatskoj, koji razvija suradnju s ključnim trgovačkim lancima, hotelima i na taj način pridonosi hrvatskoj poljoprivredi, proizvodnji i razvoju po najmodernijim tehnologijama, sukladno svim standardima koji se primjenjuju u zemljama EU", izjavio je premijer Plenković.
Vlasnik tvrtke Marijan Lukač istaknuo je da novi pogon koka nesilica ima kapacitet 165 tisuća koka nesilica, koje će godišnje proizvoditi oko 50 milijuna komada jaja, čime će se doprinijeti smanjenju uvoza.
Ukupno tako na čitavom gospodarstvu Lukač, na dvije lokacije, ima 250.000 koka nesilica, a godišnja proizvodnja jaja doseže 75 milijuna. Riječ je o drugom najvećem hrvatskom proizvođaču jaja.
Lučak je izrazio nadu da će nastaviti s daljnjim investicijama, kazavši da već u planu ima nove projekte.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kazala je da je riječ o obiteljskoj viziji koja se razvija od 1992. godine, kojoj njezino ministarstvo i vlada nastoje, barem skromno, svojim mjerama doprinositi.
Zahvalila je premijeru i vladi na strateškom značaju koji daju poljoprivredi, pa je tako u 2020. ostvaren rast poljoprivrede unatoč teškim okolnostima. "To nije jedini i prvi rast, poljoprivreda kontinuirano raste tri godine što je dijelom rezultat okolnosti, ali velikim dijelom investicijskih mjera iz Programa ruralnog razvoja koje donose strukturnu preobrazbu hrvatskog sela", istaknula je Vučković.
Do sada je iz tog programa isplaćeno više od 65 posto sredstava, rekla je ministrica. Na području Zagrebačke županije, kako je navela, do sada je iz Programa ruralnog razvoja ugovoreno projekata u vrijednosti od gotovo 750 milijuna kuna, a uz izravne potpore ukupno ugovorena sredstva u ovom programskom razdoblju premašuju 1.8 milijardi kuna.
Na pitanje novinara da prokomentira izjavu vlasnika farme da je šest godina čekao da se sredi administracija oko investicije, premijer je odgovorio "naravno da je to predugo".
"Cijeli proces, bilo administrativni, bilo pravosudni treba ubrzati, učiniti ga učinkovitijim, svrhovitijim i nije dobro da su zapreke, a koliko shvaćam nisu bile vezane za poljoprivredu nego više za građevinski aspekt, preduge su i treba učiniti napore da tijela koja se time bave svoja rješenja i odluke donose brže", izjavio je Plenković.