Ovako je izgledao Bejrut prije, a ovako izgleda nakon snažne eksplozije

Foto: Twitter/Airbus Space

LIBANONSKI timovi za spašavanje u srijedu su izvlačili iz ruševina poginule i tražili nestale nakon velike eksplozije u utorak u Bejrutu do koje je došlo zbog nemara i neodgovornosti, a koja je prouzročila smrt najmanje 135 ljudi.

Više od pet tisuća ljudi ozlijeđeno je u eksploziji u bejrutskoj luci, kazao je ministar zdravstva Hamad Hasan, dodavši da je do 250 tisuća ljudi ostalo bez doma prikladnog za život, budući da je eksplozija uništila fasade zgrada, razbacala namještaj na ulicu i razbila prozore udaljene kilometrima od mjesta gdje je došlo do eksplozije.

Krater veličine veće od nogometnog igrališta

Dužnosnici su rekli da bi šteta od eksplozije mogla iznositi i do 15 milijardi dolara.

A kako iz svemira izgleda Bejrut prije i poslije eksplozije objavila je ekipa Airbus Spacea na svom Twitter profilu.

Na mjestu eksplozije se stvorio krater, a CNN je pomoću satelitskih snimki i u suradnji s analitičarima iz Planet Labsa izračunao da je njegov promjer oko 124 metra što je za nekih desetak do dvadeset metara više od dužine klasičnog nogometnog igrališta. 

Od četvrtka počinju tri dana žalosti, očekuje se povećanje broja mrtvih

Hasan je rekao da je poginulo 135 ljudi, a deseci se vode kao nestali, dok je premijer Hasan Diab objavio da od četvrtka počinju tri dana žalosti. Očekuje se da će ukupni broj umrlih od eksplozije biti veći.

Dužnosnici navode da je do eksplozije došlo zbog skladištenja visoko eksplozivnog materijala godinama u nesigurnim uvjetima u luci.

Riječ je o najsnažnijoj eksploziji u povijesti Bejruta, grada u kojemu još nisu zacijelile rane građanskog rata koji je završio prije tri desetljeća.

Strah od prenapučenosti bolnica 

Bolnice u Bejrutu prenapučene su žrtvama nakon eksplozije. Četiri bolnice u libanonskoj prijestolnici nisu u funkciji zbog štete kao posljedice eksplozije. Čak i u ovim uvjetima kada je mjesta u bolnicama sve manje i manje, šef Sveučilišne bolnice Farik Hariri Firass Abiad kazao je da će situacija eskalirati te da će se broj mrtvih nastaviti strelovito povećavati.

"Mislim da je vrlo vjerojatno da će broj umrlih još rasti. Prema onome što čujem, bolnice su prenatrpane, mjesta je sve manje, a pronalazi se i sve više mrtvih tijela podno ruševina diljem Bejruta", rekao je Abiad pa dodao:

"Ne vjerujem da ćemo imati preživjelih, ali gotovo sam siguran da će broj umrlih još rasti."

Kriza u bolnicama došla je u najgorem mogućem trenutku kada se Libanon, pa tako i Bejrut, dosta teško borio s pandemijom koronavirusa. Sveučilišna bolnica Rafik Hariri već sada ostaje bez potrebnog liječničkog materijala i lijekova. 

Libanon je tek pogodio drugi val pandemije s kojim je jedva izlazio na kraj, a sada se dogodila i eksplozija.

"Jako smo blizu. Mislim, znate, kad se ovo jučer dogodilo, potrošili smo sve medicinske resurse iz prostorija Hitne pomoći. Trudimo se pomoći svima koliko god možemo, ali moramo biti iskreni - ako pomoć ne stigne brzo, nećemo moći kontrolirati situaciju."

U eksploziji u Bejrutu ozlijeđen i jedan Hrvat

Jedan hrvatski državljanin je lakše ozlijeđen u stravičnoj eksploziji skladišta amonijevog nitrata u Bejrutu, no nema smrtno stradalih hrvatskih državljana, objavilo je u srijedu Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP).

"U trenutku eksplozije u Bejrutu se nalazilo 11 hrvatskih pomoraca od kojih je jedan lakše ozlijeđen. Za sada nema službenih podataka da je netko od hrvatskih državljana smrtno stradao", odgovorio je MVEP na upit Hine.

Ministarstvo podsjeća da nadležno hrvatsko veleposlanstvo u Egiptu prati situaciju te stoji na raspolaganju hrvatskim državljanima za svu potrebnu konzularnu i drugu pomoć u okviru svojih nadležnosti.

MVEP je libanonskim vlastima i obiteljima žrtava izrazio najdublju sućut te iskazao nadu u brzi oporavak stradalih, dodaje se u priopćenju.

Proglašeno izvanredno stanje

Libanon je u srijedu proglasio izvanredno stanje na dva tjedna za grad Bejrut, nakon katastrofalne eksplozije u utorak u bejrutskoj luci u kojoj je poginulo više od sto ljudi, a više tisuća je ozlijeđeno.

Libanonska vlada proglasila je "izvanredno stanje u gradu Bejrutu na dva tjedna", objavio je na konferenciji za novinare ministar informiranja Manal Abdel Samad, pojasnivši da će "vrhovna vojna vlast odmah biti zadužena za pitanja sigurnosti".

Vlada je također odlučila staviti u kućni pritvor sve dužnosnike bejrutske luke koji su bili zaduženi za nadzor skladišta i za sigurnost, objavio je jedan ministar.

Nije jasno koliko će ih biti u kućnom pritvoru i na kojim su funkcijama bili.

Vojska će provjeravati drže li se kućnog pritvora sve dok se ne utvrdi odgovornost za jučerašnju eksploziju.

Rusi kažu da znaju uzrok eksplozije

Ruski mediji u srijedu izvješćuju da je snažnu i golemu eksploziju u Bejrutu u kojoj je poginulo najmanje 100 ljudi izazvalo umjetno gnojivo zaplijenjeno s ruskog teretnog broda prije šest godina. 

> Golemu eksploziju u Bejrutu uzrokovao je amonijev nitrat. Što je to uopće?

Brod Rhosus pristao je u luku u Bejrutu prije šest godina zbog kvara, a bio je na putu za Afriku s 2750 tona gnojiva na bazi amonijevog nitrata, prenosi libanonska medijska kuća LBCI ne otkrivajući u čijem je vlasništvu spomenuto plovilo.

Ruska medijska grupacija RBC javlja da je brod, koji je plovio iz gruzijske luke Batumi za Mozambik, u vlasništvu ruskog državljana Igora Grečuškina, rođenog u dalekoistočnoj regiji Habarovsk, s prebivalištem na Cipru.

Nakon što je Rhosus pristao zbog kvara, Grečuškin je, a da nije isplatio svoju posadu, napustio brod, tvrdi RBC pozivajući se na članove posade.

Prema LBCI-ju, opasni teret je potom iskrcan u skladište, gdje je ostao godinama. Požar koji je u utorak u skladištu buknuo prilikom varenja izazvao je eksploziju koja je razorila dijelove grada.

Jačina eksplozije jednaka potresu magnitude 3,3 po Richteru

Nakon što su se pojavile prve snimke eksplozije, društvene mreže preplavile su teorije zavjere i teoretiziranje što je zapravo eksplodiralo. Mnogima je povod za spominjanje atomske bombe bio oblak dima u obliku gljive.

No oni ozbiljniji odmah su opovrgnuli takve navode. Martin Pfeiffer, doktorand na Sveučilištu Novog Meksika, za Business Insider komentirao je eksploziju. Rekao je da "evidentno ne može biti riječ o nuklearnoj bombi, već da je vatra dovela do detonacije kemikalija ili nekog eksplozivnog materijala".

"Eksplozija nije imala dva temeljna faktora prisutna kod nuklearne detonacije - zasljepljujući udar bijele svjetlosti i termalni puls, odnosno udar vrućine koji bi izazvao požare u širokom radijusu i ljudima teško opekao kožu", objašnjava Pfeiffer.

Eksplozija u Bejrutu prouzročila je snažan udarni val koji je razbijao prozore i do 10 kilometara dalje od epicentra eksplozije. Vrlo kratko vidio se bijeli šireći dim u obliku gljive, ali taj prizor potrajao je svega sekundu, dvije. 

Pfeiffer otkriva da takav udarni val, poznatiji kao "Wilsonov oblak", nije specifičan samo za nuklearne bombe i eksplozije. 

Jačina detonacije jednaka jačini detonacije 20 američkih "majki svih bombi"

Njemački znanstveni centar (GFZ) objavio je da je eksplozija u Bejrutu dosegla jačinu jednaku potresu magnitude 3,5 po Richteru. Amonijev nitrat, kemikalija koja je vjerojatno uzrok eksplozije, vrlo je nestabilan proizvod koji ima oko 40 posto snage TNT-a, kad se uspoređuju jednake težine, prenio je AP.

Znanstvenici s MIT-a prema prvim izračunima došli su do saznanja da je udar bio jednak eksploziji 240 tona TNT-a što je oko 20 puta snažnije od američke "majke svih bombi" (MOAB), najjačeg konvencionalnog oružja u njihovu arsenalu.

Za usporedbu, "Little Boy", atomska bomba koju su Amerikanci bacili na Hirošimu 1945. godine, imala je snagu jednaku između 13 i 18 kilotona TNT-a, ovisno o izvoru.

Nije prvi put da je eksplodirao amonijev nitrat

Slična eksplozija ovoj u Bejrutu dogodila se 1947. godine u američkom gradu Texas City, u zaljevu Galveston. Tada je požar, koji je izbio na francuskom brodu SS Grandcamp, uzrokovao detonaciju oko 2300 tona amonijeva nitrata što je, pak, uzrokovalo lančane požare i eksplozije na drugim brodovima i skladištima nafte. 

Preminulo je najmanje 580 ljudi. Slično se dogodilo 1995. godine u Oklahoma Cityju. Tada je Timothy McVeigh okrivljen za smrt 168 ljudi nakon što je eksplodirala naprava u kojoj je korišten amonijev nitrat. 

Strašna svjedočanstva preživjelih nakon eksplozije

"Vidio sam rat. Snimao sam rat. 2006. putovao sam na jug Libanona kako bih osobno vidio što se događa (rat s Izraelom). Tada je trebalo 30 dana da bi se došlo do istih ovakvih razaranja. A ovdje smo imali samo jednu eksploziju", prenio je Der Spiegel svjedočanstvo Philippea Aractingija, filmskog redatelja.

Bejrut dan nakon eksplozije izgleda kao da se u njemu godinama ratovalo. Dijelovi grada uz gradsku luku sada su u krhotinama i pod prašinom. Od velikih kompleksa zgrada ostale su samo ruševine, a preživjeli prepričavaju zaprepašćujuća svjedočanstva.

Joel Shamoun, žena iz Libanona koja je preživjela eksploziju, ispričala je što se dogodilo u njenom stanu, nemalo udaljenom od luke i epicentra eksplozije.

"Bili smo kod kuće i začuli smo nešto poput zvuka vatrometa. Mislili smo da se zapalio neki kontejner u luci i da ga nisu uspjeli ugasiti. Nekoliko sekundi poslije letjeli smo kroz zrak."

Karla Daghera ozlijeđenog su prevezli u bolnicu, a tamo ga je dočekao stravičan prizor.

"Vidio sam čovjeka kojemu je bila otkinuta noga. Vidio sam dječaka koji je bio sam i koji je tražio roditelje. Pa sam pomislio: 'Moja je ozljeda manja, bolnica se mora pobrinuti za teže ozlijeđene'", prisjetio se Dagher koji se potom vratio kući, pokrpao svoje ozljede priručnim kutijama za prvu pomoć kako bi bolničku pomoć prepustio nekom potrebitijem.

U bolnici Sveti Juraj, udaljenoj kilometar od luke, također strašni prizori. Pretrpjela je teška svjedočanstva. 

"Bilo je puno žrtava. Izgubili smo četiri medicinske sestre i nekoliko pacijenata i posjetitelja", izjavio je George Saad, glasnogovornik bolnice Sveti Juraj.

"Imali smo otprilike 200 ozlijeđenih."

CNN je prenio svjedočanstvo Bachara Ghattasa o kaosu koji je opisao nečim "poput apokalipse". 

"Ranjene možete vidjeti posvuda po ulicama Bejruta, krhotine stakla posvuda, razbijene automobile, poput apokalipse", rekao je.

Rekao je i da je stanje "vrlo, vrlo zastrašujuće", da su ljudi van sebe od užasa, a da su hitne medicinske službe pretrpane preko svake mjere.

"Bejrutska luka sasvim je razorena. Mi više nemamo luku", dodao je.

"Bilo smo svjedoci građanskog rata, slušali bombe, ali ništa nije kao ovo"

"Svjedočili smo građanskom ratu, slušali smo bombe, ali ništa nije kao ovo", rekao je Sam Zeidan, inženjer.

Nijedna zgrada u krugu luke nije pošteđena od rušenja, a u područjima udaljenim i 45 kilometara od mjesta eksplozije, sva su prozorska stakla popucala.

"Srušili su nam se zidovi u kući, na sreću bili smo vani", rekla je Claude iz luksuzne četvrti Sursock koja je pretrpjela golemu štetu.

Jedna je žena s oštećenog balkona vikala: "Naš predsjednik, naša vlada i parlament moraju odmah dati ostavku."

Libanon je trenutno pogođen najtežom ekonomskom krizom otkad je završio rat koji je trajao od 1975. do 1990.

Uz to je došao covid-19 i Libanon je morao nekoliko puta nametati mjere karantene, jer kad bi se ukinule, broj slučajeva ponovno bi počeo rasti. Bejrutska luka glavna je arterija u zemlji, budući da Libanon uvozi većinu osnovnih prehrambenih proizvoda.

Među ostalim, uništeni su silosi sa žitom u luci.

Eksplozija će dodatno produbiti ekonomsku krizu

Analitičari predviđaju da će eksplozija dodatno produbiti ekonomsku krizu s kojom je suočena zemlja.

"Ako pogledamo uništenje silosa, to znači da idemo prema gladi i nedostatku kruha", rekao je Makram Rabah, predavač na Odjelu za povijest Američkog sveučilišta u Bejrutu.

"Vode nas korumpirani političari, imamo koronavirus i sad ovo. To je previše", rekla je Pamela Hanna, koja je izgubila kolege u eksploziji.

"Beskućnici smo. S nama je gotovo. Željela bih da sam umrla", kaže Lara dok pregledava štetu unutar kuće podignute na području luke.

Ona smatra da je do eksplozije došlo zbog napada, iako vlada to niječe. "Čuli smo avion prije eksplozije", kaže ona.

Službeni uzroci se još moraju utvrditi, ali premijer Hassan Diab krivi oko 2750 tona amonijevog nitrata koji je šest godina bio uskladišten u hangaru u luci bez dostatnih sigurnosnih mjera.

On je obećao da će se objaviti sve činjenice oko tog opasnog skladišta koje je tamo od 2014.

Pročitajte više