Jedno od osnovnih zadaća Spomen područja je istraživanje istine bez koje nema ni pravog odnosa prema povijesti, kaže Goldstein, dodajući da je svaki dosadašnji režim "instrumentalizirao podatke o broju stradalih i karakteru jasenovačkog logora".
"Jasenovac nije bio isključivo logor smrti, ali ni samo radni logor, istina je negdje između", dodao je.
Prema njegovim podacima o logorima Jasenovac i Stara Gradiška do 2001. objavljeno je 1.106 knjiga, više od 1.400 memoarskih zapisa i 108 zbirki dokumenata, no unatoč tomu "objektivna slika o jasenovačkom logorskom kompleksu nije uspostavljena".
Namjera je biblioteke "Kameni cvijet" da se kontroverze i nerazjašnjenosti o jasenovačkoj temi prebrode, ističe Goldstein, dodajući da će to nastojati postići "smirenim, objektivnim znanstvenoistraživačkim pristupom obilju postojeće građe".
Knjigom "Jasenovac 1941. - 1945., Logor smrti i radni logor" viša kustosica Povijesnog muzeja u Zagrebu Nataša Mataušić, po riječima recenzenata, uspjela je uz objektivan pristup i povijesni odmak uspostaviti uravnoteženu sliku o tom višenamjenskom logoru.
Drugom je knjigom otvorena tema stradanja Roma, koje je, za razliku od stradanja Srba i Židova o kojima se dosta pisalo, ostalo gotovo nepoznato. Goldstein naglašava kako se knjiga povjesničarke Narcise Lengel-Krizman, koja govori o Romima od dolaska u Hrvatsku (u 14. stoljeću) do progona u vrijeme NDH, može smatrati prvim cjelovitim hiostoriografskim pregledom, odnosno sintezom, "o toj bolnoj temi novije hrvatske povijesti".
U knjizi se iznosi podatak da je u Jasenovcu stradalo oko osam tisuća Roma.
(Hina) am sšh