Novi bi stand by vrijedio 14 mjeseci, odnosno do ožujka 2004. Njime bi Hrvatskoj na raspolaganje bilo stavljeno 140 milijuna dolara, ali Vlada u pismu namjere, koje uz Memorandum, šalje čelnicima MMF-a ističe da ne namjerava povlačiti ta sredstva.
Ekonomska politika sadržana u Memorandumu ekonomska je politika Vlade, opetovao je danas ministar financija Mato Crkvenac.
U samom dokumentu kao svoj cilj Vlada navodi težnju daljnjem ubrzanju gospodarskog rasta, te očekivanje da BDP u 2003. poraste za 4,2 posto.
Cilj je programa, kako se ističe, daljnje smanjenje fiskalnog deficita i udjela državnih rashoda u BDP-u, te stabilizacija udjela javnog duga u BDP-u nakon njegova višegodišnjeg rasta.
U sladu s nedavno usvojenim državnim proračunom za iduću godinu i 53 najveće lokalne jedinice deficit proračuna opće države sa 6,2 posto u ovoj godini smanjit će se u idućoj godini na 5 posto BDP-a. Taj je deficit dovoljan da se udjel duga u BDP-u stabilizira na procjenjenoj razini od 57,5 posto BDP-a na kraju ove godine.
Vezano za fiskalnu politiku, u Nacrtu memoranduma obrazlažu se izmjene poreznih zakona koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2003., te poručuje da Vlada ne namjerava uvesti nikakve druge promjene u porezni sustav i sustav doprinosa. Vlada, poručuje se, ´neće smanjiti 22-postotnu stopu PDV-a niti dopustiti širenje primjene nulte stope ili izuzeća od plaćanja PDV-a´.
Kao ključ uspjeha fiskalnog programa ističe se odlučna politika plaća i smanjenje broja zaposlenih kojim se jamči poštivanje proračunom predviđene mase plaća.
I čelnik Misije MMF-a Hans Flickenschild jučer je pred novinarima upravo pitanje plaća označio jednim od najtežih dijelova. Masa plaća u idućoj godini u proračunu bi porasla samo za jedan posto.
Vlada je, naime, odlučila zadržati istu osnovicu za plaće kao u ovoj godini (4.232,43 kune), ne mijenjati koeficijente izuzev za plaće učitelja i profesora u osnovnim i srednjim školama. Zaposlenicima središnje države osigurat će se pak regres za godišnji odmor, dok isplate božićnice i dara za djecu nisu predviđene, odnosno bit će isplaćene samo ako dovoljno prostora za njihovu isplatu bude kreirano putem smanjenja neto zaposlenosti, stoji u Nacrtu.
Ističe se također da su osigurana sredstva za povećanje broja zaposlenih u sudstvu, obrazovanju, Ministarstvu financija, ali i da se očekuje da će znatno smanjenje neto zaposlenosti biti postignuto provedbom reforme u sektoru obrane. ´Počevši s otpuštanjem oko pet tisuća zaposlenih u Sektoru obrane u prvom tromjesečju 2003. Vlada namjerava smanjiti broj zaposlenih u MORH-u za oko 12 tisuća u 2003.´, navodi se u dokumentu.
U skladu pak sa snažnim opredjeljenjem za razvoj kapitalni se rashodi, pogotovo za autoceste, nastavljaju povećavati i svoj će udjel u BDP-u povećati na 6,8 posto. U idućoj godini ti bi kapitalni rashodi trebali iznositi gotovo 12,8 milijardi kuna, što je 9,4 posto više nego u ovoj godini.
Vlada također ističe kako se njen plan financiranja proračuna u idućoj godini manje oslanja na prihode od privatizacije, a više na zaduživanje u zemlji. Zaduživanje pak u inozemstvu trebalo bi biti upola manje nego ove godine, a u Nacrtu se najavljuje da će se osim isplate druge tranše SAL zajma (100 milijuna dolara), izdati euroobveznice od 500 milijuna eura u prvom tromjesečju iduće godine, a sredinom godine ići će se i sa obveznicama na japanskom tržištu.
Za stabiliziranje razine duga, Misija MMF-a je kao važnu činjenicu isticala i potrebu ne povećavanja državnih jamstava, čije će udio na kraju ove godine porasti na 14,7 posto BDP-a. I u Nacrtu memoranduma se tako poručuje da će se nova jamstva izdavati samo u iznosu u kojem budu podmirena ili isteknu postojeća jamstva.
Kao strukturne reforme navedene su reforma fiskalnog sektora, financijskog sektora, reforma javnih poduzeća i privatizacija, te reforma tržišta proizvodnje i rada.
Tako se najavljuje donošenje novog zakona o proračunu, ističe da država ne namjerava osnivati nikakve nove fondove ili agencije.
U Nacrtu memoranduma Vlada ističe i odlučnost prodati gotovo sva javna poduzeća i zadržati manjinski udjel samo u nekima. Do kraja iduće godine HFP bi, kako se očekuje, trebao za polovicu smanjiti svoj portfelj u kojem je trenutno oko 1.100 poduzeća.
Izvan tog portfelja, Vlada nastavlja provoditi restrukturiranje i privatizaciju većine velikih državnih poduzeća. Tako se naglašava da neće biti dodatnog produženja roka za obvezujuće ponude u privatizaciji Ine (sredina siječnja), te najavljuje da bi odluka o tim ponudama bila donijeta do konca ožujka.
Vlada ističe da bi u 2003. HEP bi trebao dovršiti podjelu u zasebna poduzeća, privatizacija elektrana moguća je 2004. a distribucijska infrastruktura, tako i JANAF neće biti privatizirani.
Vezano za Croatia osiguranje, Vlada navodi da planira 30 posto društva prodati na Zagrebačkoj burzi, a u drugom će tromjesečju zaposlenicima HT-a biti prodano 7 posto dionica.
Vezano za Hrvatsku poštansku banku, koja je preuzela Croatia banku, Vlada ističe da ne vjeruje da bi trebala posjedovati poslovnu banku, te da je stoga odlučila privatizirati HPB u fazama -iduće godine prodajom 25 posto udjela IFC-u, a u 2004. prodajom barem još 26 posto udjela strateškom partneru.
Vlada najavljuje i nove zakone o trgovačkim društvima, o tržišnom natjecanju i o radu, a za posljednja dva očekuje suglasnost Sabora do kraja veljače.
Posebno mjesto pritom zauzima novi zakon o radu koji je, uz nekoliko već navedenih točaka, kao npr. donošenje proračuna i poreznih mjera, dostavljanje ponuda za Inu i sl., jedna od prethodnih mjera stand by-a. Naime, šest takvih zadaća Vlada treba ispuniti i prije nego što Odbor direktora MMF-a odobri sam stand by aranžman.