PREMIJER Plenković danas je na sjednici vlade objavio da inicijative Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj nisu prikupile dovoljno potpisa.
>> Kuščević o potpisima za referendume: "Tko izgubi, ima se pravo ljutiti"
Nije skupljeno dovoljno potpisa za referendume
Plenković je na sjednici vlade rekao kako se čini da niti jedno od tri referendumska pitanja (radi se o dva referenduma, od čega je su za jedan predviđena dva pitanja, op.a.) nije prikupilo dovoljan broj potpisa te najavio da će zadužiti ministra uprave Lovru Kuščevića da građanskim inicijativama, a i svim drugim zainteresiranima, omogući uvid i kontrolu u sve potpise koji su proglašeni neispravnima, odnosno nevažećima.
"Vezano za potpise inicijativa Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj, prema informacijama koje je ministar uprave Lovro Kuščević danas na temelju rada APIS-a, koji je bio zadužen da prebroji potpise, i posebnog povjerenstva koje je dodatno verificiralo to izvješće, čini se da niti jedna inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa", rekao je Plenković na sjednici Vlade.
Najavio je da će Vlada o tome usvojiti zaključak i tu informaciju proslijediti Hrvatskom saboru, koji ih je zamolio da organiziraju prebrojavanje potpisa.
"Isto tako ćemo zadužiti ministra uprave da građanskim inicijativama, a i svim drugim zainteresiranima, omogući uvid i kontrolu u sve one potpise koji su proglašeni neispravnima, odnosno nevažećima, tako da uz punu transprentnost oni koji su zainteresirani vide o čemu je točno riječ", naglasio je premijer.
Kuščević iznio brojke
Ministar uprave Lovro Kuščević iznio je konkretne brojke o prikupljenim potpisima obje inicijative.
Kuščević je rekao da je incijativa Istina o Istanbulskoj predala 390.916 potpisa, od čega je ispravnih bilo 345.942, a neispravnih 44.974.
Što se tiče inicijative Narod odlučuje, oni su skupljali potpise za dva referendumska pitanja.
Za prvo pitanje predano je 412.325 potpisa, od čega je ispravnih bilo 371.450, a 40.875 neispravnih.
Za drugo pitanje predano je 407.835 potpisa, od čega je ispravnih bilo 367.169, a 40.666 nevažećih, rekao je Kuščević.
Inicijativa Istina o Istanbulskoj zalagala se za otkazivanje tzv. Istanbulske konvencije.
Inicijativa Narod odlučuje u prvom se referendumskom pitanju zalagala za promjenu Ustava tako da se smanji broj zastupnika u Saboru na 100 do najviše 120, da se ukinu dva saborska mandata srpskoj nacionalnoj manjini i da ukupni broj manjinskih zastupnika bude šest. Tražili su i da se uvedu tri preferencijska glasa, da se prekrajaju izborne jedinice, da se prag za ulazak u Sabor smanji na četiri posto, te uvede i dopisno i elektroničko glasovanje.
U drugom referendumskom pitanju tražili su da manjine ne mogu odlučivati o Vladi i proračunu.
Obje inicijative potpise su prikupljale od 13. do 27. svibnja.
Vlada je 2. kolovoza zadužila Ministarstvo uprave za koordinaciju aktivnosti vezanih za provjeru broja i vjerodostojnosti svih potpisa iz zahtjeva za raspisivanje državnih referenduma, te Ministarstvo uprave i Ministarstvo unutarnjih poslova za provjeru zakonitosti prikupljanja potpisa.
Plenković komentirao prosvjed u Vukovaru
"Što se tiče prosvjeda koji je održan u Vukovaru, mogu reći samo čuli poruku žrtava i poruku potrebe za procesuiranjem ratnih zločina iz Domovinskih rata. Puno toga se već napravilo i na domaćim sudovima i na Haškom sudu. Taj proces treba napraviti i napraviti ono što nije napravljeno. No, važnoje za hrvatsku javnost da se prisjetimo ostavštine Franje Tuđmana i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Mi smo 20 godina od tog procesa i bitno je da mlade generacije danas to prepoznaju. Nakon Oluje i Bljeska, kad je pod kontrolu vraćen veći dio tada okupiranog područja, Tuđman i vlada su tada donijeli odluku da je najbolje Podunavlje reintegrirati mirnim putem, a uz pomoć američkog generala Kleina. Ta reintegracija je podrazumijevala niz mjera, a jedna od njih se zove izgradnja povjerenja i suživota, pa i zakon o oprostu. Mirnom reintegracijom izbjegle su se mnoge žrve, a to se zahvaljujući mudrosti Franje Tuđmana nije dogodilo. Na nama je da naglašavamo stratešku važnost tog procesa. Stvaramo društvo u kojem nećemo zaboraviti ratne zločine jer oni ne ulaze u zakon o oprostu, ali moramo stvarati ozračje koje više odgovara 2018. godini. I zato mi se čini da i hrvatska javnost a i svi mi koji smo politički odgovorni moramo te poruke stavljati u prvi plan i na njima graditi a ne razgrađivati", rekao je premijer Plenković na početku sjednice vlade, dodavši kako "nikada nećemo zaboraviti žrtve niti dozvoliti da se zločini do kraja ne istraže", pa pozvao i svoje ministre da šalju takve poruke.