U SLOVENIJI se u nedjelju 24. travnja održavaju parlamentarni izbori na kojima se Janez Janša bori za još jedan premijerski mandat protiv izazivača Roberta Goloba, biznismena i menadžera koji je nedavno lansirao stranku Pokret slobode i u anketama se pokazao kao ozbiljan izazivač aktualnom premijeru.
Slovenija već godinama ima dinamičnu, nestabilnu i fragmentiranu političku scenu u čijem je središtu kontroverzni Janša, vječni lider SDS-a (Slovenska demokratska stranka).
Duboko podijeljeno slovensko društvo
Slovensko je društvo duboko podijeljeno na one desnije usmjerene građane, koji 63-godišnjeg Janšu smatraju svojim autentičnim predstavnikom, i ostale, koji ga smatraju rušiteljem demokracije i mračnjakom kojega pod hitno treba spriječiti da obnaša vlast.
SDS je dakle stožerna stranka slovenske desnice, a oko sebe okuplja i nekoliko manjih koalicijskih partnera koje Janša uz sebe drži ne toliko pomoću ideološke bliskosti koliko pomoću ispunjavanja određenih materijalnih interesa malih stranaka.
55-godišnji Robert Golob je pak nova nada liberalne, proeuropske javnosti te time nastavlja niz političara poput sveučilišnog profesora Mire Cerara i komičara Marjana Šarca, koji su u jednom trenutku bili favoriti antijanšista. No Cerar i Šarec su u međuvremenu postali politička povijest, a njihove stranke marginalne, pa za Goloba možda veći izazov nije pobijediti Janšu, što je u trideset godina slovenske politike uspjelo mnogima, već održati se trajno na političkoj sceni na kojoj je Janša glavna konstanta.
Kako je Janša proizveo svog najopasnijeg protukandidata na ovim izborima
I Golob je zapravo svojevrsni politički proizvod Janeza Janše. Naime, Golob je godinama bio blizak strankama liberalnog centra, još od vremena Janeza Drnovšeka, kada je bio državni tajnik, no profilirao se kao dugogodišnji uspješan direktor energetske tvrtke GEN-I, slovenske inačice HEP-a.
Tijekom ovog Janšinog mandata Golobu nije obnovljen mandat i on se zbog toga obrušio na Janšu, optuživši ga za političko kadroviranje i uhljebljivanje sebi vjernih kadrova na ključna mjesta u državi.
To je, naravno, točno. Janša je notoran po tome da je uvjeren kako postoji postkomunistička duboka država u Sloveniji, čiji je zadatak prvenstveno da onemogućava njegovu političku karijeru. Stoga je pokušao provoditi razne čistke u institucijama svaki put kada je došao na vlast, što mu je nekad uspijevalo, a nekad ne. Tako je i stvarao dodatne neprijatelje, pa je sada motivirao i Goloba da mu se suprotstavi na izborima.
"Politika me nije postavila na ovu funkciju, ali me jest natjerala da se sam počnem baviti upravo politikom", rekao je Golob na konferenciji za medije na kojoj je objavio svoju smjenu.
Janšu je optužio da širi strah među građanima i da njegova stranka državu koristi za privatnu korist izabranih.
Golobova novoosnovana stranka cijelo vrijeme tijesno vodi u anketama
"Postoji potpun ponor između ljudi koji žive desničarskim vrijednostima i vladajuće klike, koja je zapravo otela poziciju desničarske politike radi osobne koristi. Ljudi koji su trenutno na vlasti ni izdaleka ne predstavljaju vrijednosti koje živi desna polovica Slovenaca", rekao je Golob u jednom intervjuu nakon najave političkog angažmana.
Golob obećava uvođenje reda, borbu protiv korupcije i Janšinih uhljeba, jačanje institucija i tehnomenadžerski pristup vladanju.
Sredinom ožujka Golobova nova stranka već je bila ispred Janšinog SDS-a u anketama. Prema anketi dnevnika Delo, Pokret sloboda je imao podršku 18.8 posto birača, a SDS 17.2 posto. Slijede Socijalni demokrati (SD) s 8.8 posto na trećem mjestu, Ljevica (L) sa 7.6 posto, a za demokršćansku Novu Sloveniju (NSI) glasalo bi 4.8 posto ispitanika.
Za ulazak u slovenski parlament bore se liste odnosno stranke bivših premijera Šarca i Alenke Bratušek. Za njih je sigurno da neće u koaliciju s Janšom ako prijeđu izborni prag od 4 posto.
>> Ankete: Mrtva utrka Goloba i Janše uoči slovenskih izbora
Najavljuje se velika izlaznost glasača
Mjesec dana kasnije ankete su pokazivale slične omjere i nastavak prednosti Golobovog Pokreta sloboda.
Prema anketi koju je za više medijskih kuća provela i prije desetak dana objavila agencija Mediana, 19.8 posto birača planira glasati za Pokret sloboda, a odmah za njim slijedi Janšin SDS s 18.6 posto glasova. Na trećem su mjestu socijaldemokrati (SD) eurozastupnice Tanje Fajon sa 7.9 posto glasova, zatim Ljevica (L) s 5.8 posto, demokršćanska Nova Slovenija (NSI) s 5.5 posto i Lista Marjana Šarca (LMŠ) s 4.6 posto.
Ostale stranke za sada su ispod potrebnog praga od četiri posto za ulazak u parlament, što sugerira da je moguće da se ovaj saziv parlamenta jednostavnije politički konsolidira i da budući premijer ne ovisi o mnogo malih koalicijskih partnera.
Znakovito je u anketi Mediane da bi izlaznost na ovogodišnjim izborima u Sloveniji mogla biti znatno veća od one na izborima 2018. godine, kad je glasalo 52.6 posto registriranih birača. Sada se predviđa izlaznost od čak 70 posto iako neki te najave smatraju pretjeranima.
U svakom slučaju, veća izlaznost odgovara antijanšistima jer Janša ima svoje stabilno biračko tijelo, ali baš i nije sposoban stvarati nove pristalice.
Janšin protekli mandat bio je pun sukoba i skandala
Kad je riječ o sadašnjoj koalicijskoj vladi premijera Janše, njen rad negativno ocjenjuje 47.1 posto ispitanika, 21.3 posto drži da radi prosječno, a 27.9 posto daje joj pozitivnu ocjenu, pokazala je nedavna anketa RTV Slovenije.
A što je Janša radio u ovom premijerskom mandatu?
Upravljao je korona-krizom čvrstorukaški te je izazvao i velike prosvjede zbog toga.
>> U Sloveniji tjednima traju nasilni prosvjedi. Analitičar objasnio pozadinu
Ratovao je s javnim medijima jer smatra da rade protiv njega. Tvitao je u stilu Donalda Trumpa.
Napravio je veliki zaokret kada je riječ o Rusiji i Vladimiru Putinu, na kojega je do invazije na Ukrajinu gledao prilično pozitivno. Napadao je Bruxelles i Europsku komisiju baš u skladu s narativima koje su širili proputinovski mediji i nevladini akteri sa svrhom destabiliziranja Europske unije. No u međuvremenu se Janša stilizirao u jednog od najglasnijih podržavatelja Ukrajine i predsjednika Volodimira Zelenskog, pa je bio među skupinom srednjoeuropskih premijera koji su među prvima u znak solidarnosti posjetili napadnuti Kijev.
>> Janša: Ukrajina treba konkretan datum za članstvo u EU
Vraćanje na Drugi svjetski rat
Janša je i u ovoj kampanji igrao na podjele u slovenskom društvu te mobilizirao svoje glasače. To se najbolje vidi po odluci koju je njegova vlada donijela tjedan dana pred izbore.
Janšina je vlada donijela odluku kojom je masovnu grobnicu u mjestu Huda Jama kod Laškoga proglasila kulturnim spomenikom državnog značaja.
>> Janšina vlada uoči izbora stratište u Hudoj Jami proglasila nacionalnim spomenikom
Iz napuštenog dijela nekadašnjeg rudnika Barbarin rov, u kojemu su se sredinom 1945. godine vršile izvansudske egzekucije, državno je povjerenstvo iz tzv. "prešućenih" grobova 2009. godine ekshumiralo velik broj žrtava poratnog nasilja nad pripadnicima tzv. neprijateljskih vojski, ali i civilima.
Prema podacima slovenske vlade, utvrđeno je da su egzekutori po nalogu ondašnjih komunističkih vlasti u svibnju i lipnju 1945. tamo usmrtili najmanje 1410 ljudi, "većinom pripadnika vojnih postrojbi NDH, slovenskih domobrana i civila".
Da se dugi niz godina od javnosti skriveno stratište u starom rudniku proglasi kulturnim spomenikom državnog značaja i zaštiti posebnim režimom, prvi je 2010. godine predložio tadašnji predsjednik državnog povjerenstva za prešućena grobišta, povjesničar Jože Dežman.
Financiraju li Mađari Janšinu stranku?
Tako su već krenule i neke nove-stare polemike o naslijeđu Drugog svjetskog rata, ali Janša se ipak našao u defenzivi zbog svojih navodnih veza s Mađarskom i Viktorom Orbanom. Opozicija ga optužuje da je Orbanov igrač i da tako financira svoju kampanju, a o tome se Janša morao očitovati i pred parlamentarnim izbornim povjerenstvom.
>> Janša: Stranku mi ne financiraju Mađari, te insinuacije su uvredljive
"Slovenska demokratska stranka ne financira se iz inozemstva i ne dobiva sredstva nezakonito", kazao je Janša, govoreći kao svjedok u ispitivanju pred posebnim parlamentarnim istražnim povjerenstvom, koje je zbog financiranja političkih stranaka iz inozemstva, što je zakonom zabranjeno, lani pokrenula opozicija.
Tvrdnje da se njegova stranka financira nezakonito ili da je riječ o pranju novca koji se u zemlju plasira s političkim ciljevima, Janša je nazvao insinuacijama i nedokazanima te je tijekom sjednice povjerenstva više puta zaprijetio napuštanjem dvorane ako se takve insinuacije nastave.
Pravo glasa ima 1.65 milijuna ljudi
No oni koji su protiv Janše ionako ne vjeruju u njegove demantije. Robert Golob stoga ima priliku postati sljedeći slovenski premijer, ali će ga još veći izazovi čekati ako sastavi koalicijsku vladu jer je Janša u opoziciji nekad opasniji i od Janše na vlasti.
Bilo kako bilo, na nedjeljnim parlamentarnim izborima, koji će odrediti i sastav buduće vlade, pravo glasa ima oko 1.65 milijuna slovenskih birača. Od 90 zastupnika u parlamentu, 88 ih se bira s kandidacijskih lista 21 stranke i građanske udruge koje su prijavile kandidate na ovogodišnjim izborima. Preostalo dvoje su zastupnici talijanske i mađarske manjine.