Predavanje u Washingtonu o suvremenoj hrvatskoj glazbi

HRVATSKI muzikolog Antun Tomislav Šaban predstavio je u srijedu u hrvatskom veleposlanstvu u Washingtonu suvremenu hrvatsku glazbenu scenu.

Šaban, skladatelj i muzikolog iz Zagreba, pružio je zainteresiranom slušateljstvu uvid u suvremenu hrvatsku klasičnu, etno, džez i popularnu glazbu.

Predstavljajući pojedine vrste i smjerove glazbe te autore i izvođače Šaban je pokazao kako hrvatska glazbena scena i po umjetničkim dometima i produkciji slijedi trendove u svijetu.

Unatoč tomu "kao maloj zemlji Hrvatskoj je teško da privuče međunarodnu pozornost za svoju glazbu i glazbenike", kazao je Šaban.

Jedna od iznimki je hrvatska etno glazba čija je kvaliteta već zapažena i izvan zemlje.

Hrvatska autorica Tamara Obrovac, čiji je rad Šaban predstavio, je svojim radovima prema motivima istarske narodne glazbe zaradila nominaciju za nagradu BBC-ija za etno glazbu koja će biti dodijeljena krajem siječnja.

Drugi primjer i smjer hrvatske suvremene glazbe predstavljen na predavanju bio je džez kroz rad skupine Boilers All Stars iz Zagreba, a na trendove u pop glazbi ukazao je, kako je rekao Šaban, trenutno najvažniji pop glazbenik Zlatan Stipišić Džiboni.

Šaban je govorio i o glavnim glazbenim tvrtkama Croatia Recordsu i Dallasu te problemima s kojima se susreću glazbenici i proizvođači.

Hrvatsko tržište je s godišnje prodanih oko 1 milijuna nosača zvuka veoma malo, uspoređeno s većim zemljama posebice Sjedinjenim Državama.

Veliki problem je što je i na tako malom tržištu 50 posto produkcije izlazi iz piratskih radionica nanoseći štetu i glazbenicima i državi, rekao je Šaban, napominjući da na jedan legalno prodani dolazi jedan piratski snimak što znači da se ukupno proda oko 2 milijuna snimaka. On je kazao kako je stanje ranije bilo znantno gore kada je 90 posto produkcije bilo piratskog podrijetla, ali da je naporima glazbenih udruga i vlasti taj postotak smanjen.

Šaban je od suvremenih hrvatskih klasičnih skladatelja predstavio radove Frane Paraća, autora značajne opere "Judita", Mladena Tarbuka te Doru Pejačević, za čiju glazbu nastalu krajem 19. i početkom 20. stoljeća u posljednje vrijeme oživljava interes u Hrvatskoj.

On je spomenuo i problem objavljivanja snimaka glazbe hrvatskih autora klasične glazbe pohranjenih u arhivima Hrvatskog radija i Croatia Recordsa koje ide sporo iz tehničkih razloga, ali i zbog neriješenog problema autorskih prava.

Pročitajte više