Iznoseći niz gospodarskih pokazatelja, Mesić je podsjetio da je prošlogodišnji rast BDP-a od 5 posto utemeljen isključivo na domaćoj potrošnja - privatnoj potrošnji i javnim investicijama.
Upozorio je na pogoršanje vanjskotrgovinske razmjene, povećanje uvoza u prošloj godini za 17 posto, a izvoza za pet posto, podatke da je pokrivenost uvoza izvozom od samo 45 posto, prema 51 posto godinu prije, te rekordan trgovinski deficit od 5,9 milijardi dolara.
Vlada i Hrvatska narodna banka zajedno s poduzetnicima morali bi konkretno odgovoriti kako ekonomski rast utemeljen na domaćoj potrošnji zamijeniti rastom zasnovanom na snažnom izvozu. Jedino rješenje za pokretanje nacionalne ekonomije je ključna promjena modela ekonomske politike, istaknuo je Mesić.
Zadrže li se sadašnji trendovi - ekspanzija uvoza i porast vanjske zaduženosti - u budućnosti bi se problemi morali rješavati u nepovoljnim uvjetima. Zbog toga se svi elementi ekonomskih odnosa Hrvatske s inozemstvom moraju ozbiljno analizirati, kazao je, spominjući primjerice strategiju privlačenja stranih ulaganja, osmišljenu industrijsku politiku kroz primjenu horizontalnih poticaja, korištenje slobodnih zona za poticanje proizvodnje i izvoza, osnivanje tehnoloških parkova, korištenje industrijskih grozdova, te novu ulogu gospodarske diplomacije.
Mesić je podsjetio da je Ministarstvo gospodarstva najveći dio svojih ovogodišnjih aktivnosti usmjerilo na izgradnju institucionalne infrastrukture - osnivanje Agencije za poticanje izvoza i stranih ulaganja, te planirano osnivanje Agencije za industrijski razvitak. Po njegovim riječima, jedine konkretne mjere ekonomske politike su one HNB-a koja je linearno ograničila kreditnu aktivnost banaka i time njihova zaduživanja u inozemstvu. Institucionalna izgradnja i ograničenje uvoza su poželjni, ali ne i dovoljni, kazao je.
Očekujem da se u što kraćem vremenu definiraju konkretne mjere za dinamiziranje izvoza i, posljedično, da se trgovački deficit smanji na održivu razinu. Pritom je doprinos hrvatskih poduzetnika ključan u formuliranju mjera za povećanje izvoza, poručio je Mesić.
Ponovio je da se već duže vrijeme zalaže za formuliranje izvozne strategije. Izvozna strategija Hrvatske mora biti usmjerena na ciljana tržišta, na kojima moramo zadržati, ali i povećati vlastite tržišne udjele, kazao je. To su, ističe, prije svega tržišta zemalja članica EU i CEFTA-e, uz susjedne zemlje jugoistočne Europe, te brzorastuće tržište Ruske Federacije.
Hrvatsko gospodarstvo ima velike, nedovoljno iskorištene razvojne potencijale. Dugoročno održivog stabilnog razvoja nema bez izvoza, istaknuo je Mesić.
Hrvatsku bi želio vidjeti kao malu otvorenu ekonomiju uklopljenu u globalno gospodarstvo. Hrvatska može postati društvo utemeljeno na znanju, ekonomija koja je uspješno ostvarila reindustrijalizaciju (...), kazao je predsjednik Mesić, slikovito zaključivši da bi Hrvatska mogla biti svojevrsna ´Finska jugoistočne Europe´.
Tradicionalna godišnja manifestacija HUP-a, Dan poduzetnika, ove je godine tematski usmjerena na mogućnosti i prepreke razvitka hrvatskog izvoza te utjecaja izvoza na rast gospodarstva.