PREPOZNAJTE IH Ovo je pet "maski" iza kojih se skrivaju trgovci ljudima

Ilustracija: Shutterstock

DILJEM SAD-a i Europe djeluje pokret kojem je cilj podići razinu prevencije trgovine ljudima. Sve zajednice orijentirane na mlade ljude sve češće koriste svoj potencijal kako bi ih educirale o tome kako da se klone eksploatacije i krijumčara ljudi, piše Brad Riley za CNN.

Trgovina ljudima nije samo kriminalni problem, već i kulturni. Da se radi samo o kriminalnom problemu, moglo bi se sve prepustiti policiji. Ovako je potreban proaktivan pristup.

Taj će se problem riješiti tek kad naše zajednice osiguraju aktivnu edukaciju i djelovanje po pitanju prevencije.

Kako vidjeti kroz masku

Trgovci ljudima koriste psihološku manipulaciju kao primarni način kontrole žrtava. Ulaze u živote ranjivih dječaka i djevojčica putem društvenih mreža, na mjestima kao što su škole ili trgovački centri te kroz već uspostavljene veze u obiteljima i zajednicama. Kad je stečeno povjerenje, počinje eksploatacija.

Američki program iEmphatize otkrio je pet vrsti "maski" koje koristi osoba koja želi pridobiti nečije povjerenje.

Pretvarač – Netko tko se pretvara da je nešto što nije, kao što su dečko/cura, starija sestra, otac, itd.

Davatelj – Netko tko se ponudi pobrinuti za osobne potrebe pojedinca, kao što su odjeća, hrana, mjesto za život, itd.

Obećavatelj – Netko tko obećaje velike stvari, kao što su divan posao, glamurozni životni stil, putovanja, itd.

Zaštitnik – Netko tko koristi fizičku silu ili zastrašivanje kako bi obranio (ali i kontrolirao) pojedinca.

Kažnjavatelj – Netko tko koristi nasilje i prijetnje kako bi kontrolirao pojedinca. Kad su prethodne maske potrošene, često se preuzima ova maska kako bi osoba ostala pod kontrolom.

Program pomaže djeci i odraslima da prepoznaju te maske, ali i da održavaju zdrave odnose koji će biti temelj zdrave budućnosti.

Moć empatije

Kako bi razumjeli empatiju, pomaže ako je usporedimo s apatijom i suosjećanjem. Apatija je indiferentnost prema nečijoj patnji. Rezultira društvenim zastojem te društvene probleme s kojima su zajednice suočene čini nerješivima.

Suosjećanje je kad se osjećamo loše zbog patnje drugih. Čini se kao dobro rješenje, ali pasivno prihvaćanje problema ga ne rješava, jer nije aktivno.

Empatija je aktivni odgovor na patnju drugih. Eksploataciju možemo riješiti samo ako se s njome uhvatimo u koštac.

Dobro je kad trgovci ljudima naiđu na empatičnu zajednicu koja mladima služi kao oslonac, no to često nije slučaj.

" U budućnosti ćemo se morati zapitati - jesmo li na pravi način zaštitili mlade ljude?", zaključuje Riley za CNN.