Već u rujnu ove godine ustanovila bi se peteročlana povjerenstva za svaki predmet koji bi bio predmet ispitivanja na državnoj maturi. Povjerenstva će najvjerojatnije biti sastavljena od dva visokoškolska profesora, dva nastavnika iz srednje škole i jednog stručnjaka za izradu testova.
Pri tome će se, rečeno je na sjednici Prosvjetnog vijeća, koristiti najprihvatljivija inozemna iskustva koja će se uskladiti s hrvatskim potrebama, kazao je voditelj projekta Petar Bezinović.
Najviše rasprave izazvalo je pitanje sadržaja državne mature. Bezinović je naveo mišljenje ispitanika koji zagovaraju da to budu hrvatski jezik (njih 95,6 posto), strani jezik (93,3 posto), matematika (81 posto) i informatika (71,7 posto).
Dio anketiranih drži da se takvim općenitim sadržajima ne mogu testirati studenti za potrebe posebnih studija poput umjetničkih akademija i sličnih ustanova.
Profesor na Fakultetu za brodogradnju i strojarstvo Zvonimir Šikić protiv je jedinstvenog "seta" predmeta za državnu maturu, te smatra da bi predmete trebali birati učenici s obzirom na svoje planove o školovanju, kao i termin državne mature.
Podržao ga je prodekan Metalurškog fakulteta iz Siska Ante Markotić koji smatra da se od matematike stvara fetiš, a da se tehnički predmeti, koji su njezina primjena, preziru.
Antun Rehak iz Rijeke zatražio je temeljitu promjenu sustava jer, rekao je, u sadašnjim okolnostima, u obrazovanju bez pravog cilja, državna matura može biti nastavak urušavanja školskog sustava.
Vijeće je razmotrilo dokument o nacionalnom kurikulumu za obavezno obrazovanje u Hrvatskoj koji predstavlja prijedlog osnovnih postupaka i organizacijsko institucijskih rješenja za reformu u obrazovanju i prijedlog državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i obrazovanja.
(Hina) iluc sšh