´Među antropolozima i genetičarima općeprihvaćeno je mišljenje da s biološkog stajališta ljudske rase ne postoje´, kažu Sergio Pena i njegovi kolege s brazilskog Federalnog sveučilišta de Minas Gerias i portugalskog Sveučilišta u Portu.
´Pa ipak, rase postoje u sklopu izgradnje društva´, ocjenjuju brazilski istraživači.
Oni su pronašli deset genetskih varijacija koje mogu pouzdano razdijeliti 20 muškaraca iz sjevernog Portugala i 20 muškaraca s otoka Sao Tome uz zapadnu obalu Afrike. Međutim, genetske razlike nisu povezane s fizičkim karakteristikama kao što su boja kože ili kose, otkrili su istraživači.
Nakon toga su ispitivali dvije skupine: 173 Brazilca koji su se klasificirali kao bijelci, crnci ili mješanci na temelju boje kože na ruci, boje kose, oblika nosa i usana te 200 muškaraca koje žive u velikim gradskim područjima, a koji su se odredili kao bijeci.
Na njihovo iznenađenje, pronašli su majčinsku DNK koja pokazuje da čak i ´bijeli´ ljudi imaju prosječno 33 posto gena indijanskoga podrijetla i 28 posto afričkoga podrijetla. To pokazuje da su Europljani često imali djecu s crnkinjama i Indijankama.
´Zanimljivo je da pojedinci koji u se klasificirali kao crnci, imaju vrlo visok postotak gena neafričkog podrijetla, 48 posto´, kažu istraživači.
´Naši podaci pokazuju da je u Brazilu kao cjelini boja slab pokazatelj afričkoga podrijetla´, zaključuju istraživači.
´Naše istraživanje jasno pokazuje opasnosti izjednačavanja boje kože ili rase s geografskim podrijetlom i korištenja zamjenjivih pojmova ´bijelci´ i ´crnci´ kako se često navodi u znanstvenoj i medicinskoj literaturi´.