Reporteri bez granica Hrvatskoj zamjeraju zatvaranje izvora informiranja

ZATVARANJE izvora informiranja jedan je od razloga zbog kojeg je Hrvatska u ovogodišnjem izviješću Reportera bez granica svrstana na 54. mjesto između 167 zemalja, rečeno je na Danima medijskog zakonodavstva održanog u Frankfurtu na Odri.

Dietrich Schlegel iz međunarodne udruge Reporteri bez granica pohvalio je odredbu o obvezi hrvatske vlade da svake godine u siječnju objavi popis tijela javne vlasti koje su dužne poštivati zakon o pravu na pristup informiranju i koje moraju imati službenika za informiranje. No, napomenuo je da je obaviješten kako vlada tu obvezu redovito ne ispunjava, a svrstavanje hrvatskih medijskih sloboda na 54. mjesto rang-liste Reportera bez granice obrazložio je i zatvaranjem izvora informiranja.

Na frankfurtskom skupu, održanom 22. i 23. listopada, okupili su se novinari, medijski i pravni stručnjaci, predstavnici nacionalnih i internacionalnih udruga, te vladini dužnosnici i parlamentarci iz 11 država, među ostalim, i predstavnici Hrvatskog novinarskog društva (HND).

Sudionici skupa dali su visoku ocjenu inicijativi "Javnost ima pravo znati" oko koje se u Hrvatskoj okupilo 20-ak civilnih udruga, a koje su, kako je istaknuto, imale veliku ulogu u donošenju Zakona o pravu na pristup informacijama. Taj je zakon Hrvatski sabor usvojio sredinom listopada prošle godine.

Sudionici skupa osobito su se zanimali za ona rješenja iz hrvatskog Zakona kakvih nema u njihovim zakonodavstvima, među kojima je i pravo stranaca na informaciju u nadležnosti javne vlasti te obveza tijela vlasti da bez posebnog zahtjeva obavještavaju javnost o načinu i djelokrugu rada, troškovima, izvorima financiranja i natječajima. Predstavnike zemalja jugoistočne i istočne Europe osobito je zanimala institucija službenika za informiranje kakvu poznaje hrvatsko zakonodavstvo, a koja se bitno razlikuje od institucije tzv. glasnogovornika. Po Zakonu službenika za informiranje, odnosno osobu koja je zadužena za rješavanje ostvarivanja prava na pristup informacijama mora imati svako tijelo javne vlasti.

Helena Jaederblom iz švedskog Ministarstva pravde ocijenila je pozitivnim da jednako pravo na informaciju imaju novinari i obični građani. Upozorila je da iznimke od prava na pristup informacijama moraju biti rijetke i precizno propisane zakonima kojima se definiraju poslovne, vojne, profesionalne i druge tajne.

Skup u Frankfurtu organizirali su Istraživački centar za medijsko zakonodavstvo Europskog univerziteta Viadrin i njemačka Zaklada za istočnoeuropske studije DGO.

O sličnim problemima o kojima se govorilo u Frankfurtu na Odri bilo je riječi i na okruglom stolu "Pristupačnost pravosuđa građanima", koji je organiziralo hrvatsko Ministarstvo pravosuđa u povodu obilježavanja 26. listopada Europskog dana građanskog pravosuđa.