Trenute prilike upućuju da se vladajuća koalicija nije suglasila o zajedničkom prijedlogu, pa koalicijski partneri SDP i HSS sutra pred Sabor izlaze s vlastitim, bitno različitim prijedlozima.
SDP traži da Hrvatska bude jedna izborna jedinica u kojoj bi se biralo 120 zastupnika, zagovara tri mjesta za dijasporu čiji bi se zastupnici birali s izbornih lista, dakle ne u posebnoj jedinici.
HSS pak predlaže mješoviti sustav - 65 zastupnika biralo bi se sa lista, a 65 u izbornim jedinicama. Dijaspora bi imala najmanje tri zastupnika birana u posebnoj jedinici (po jedan za Europu, dvije Amerike, te za Australiju), a dijasporu bi činili svi Hrvati izvan Domovine, izuzev onih u BiH.
Oporbeni DC predlaže da se u šest jedinica bira 120 zastupnika, posebnu jedinicu za dijasporu čiji bi se zastupnici birali sustavom nefiksne kvote, pa bi im broj ovisio o broju birača izašlih na izbore u dijaspori i u Domovini.
Svi spomenuti prijedlozi uvažavaju načela iz manjinskog Ustavnog zakona, pa predlažu da manjine imaju osam mjesta u Saboru.
Svi zagovaraju da izborni prag bude pet posto.
Kajin i Kramarić drže da u postojećem izbornom zakonu treba napraviti tek tehničke izmjene, odnosno uskladiti ga sa ustavnim promjenama i novim Ustavnim zakonom o pravima manjina.
Na tom je tragu i najava premijera Ivice Račana koji je jučer rekao da bi Vlada, uz četiri postojeća, mogla predložiti i svoj, peti prijedlog koji bi bio tehničko usklađenje postojećeg izbornog zakona sa Ustavom i Ustavnim zakonom.
Postojeći izborni zakon državu dijeli na deset izbornih jedinica u kojima se bira 140 zastupnika, propisuje posebne izborne jedinice za dijasporu i manjine, koje u Saboru predstavlja pet zastupnika. Kod izbora zastupnika dijaspore primjenjuje se načelo nefiksne kvote, (sada ih je u Saboru šest), a izborni je prag pet posto.
S obzirom na Račanovu najavu, te činjenicu da ustavni rok za donošenje novog izbornog zakona istječe 2. travnja, sve je izglednije da će se slijedeći izbori provesti po izmijenjenom postojećem zakonu.