Dragutin Lesar (HNS/PGS) smatra neprihvatljivim da obveze podmirivanja gubitaka zdravstvenih ustanova moraju preuzeti samo županije koje, ističe, nisu uopće utjecale na gomilanje gubitaka prošlih godina. Upozorava da čak 95 posto mjesečnog proračuna bolnica odlazi na rashode, da bolnice ne mogu podmirivati sve veće gubitke, kao ni županije kojima država, kaže, nameće nove obveze u obliku osnivanja domova zdravlja i brige da osigurava novac.
Željka Antunović (SDP) slaže se da županije kao osnivači moraju odgovarati za podmirivanje troškova zdravstvenih ustanova na svojem području, ali, kako je kazala, ne smije se zanemariti da županije nisu utjecale na "katastrofalni sustav financiranja koji stvara gubitke".
Također se usprotivila odredbama koje ograničuju štrajk liječnika, i koje, smatra, zapravo potpuno zabranjuju štrajk.
Pero Kovačević (HSP) upozorio je da zakon ne rješava pitanje dopunskog rada liječnika, odnosno da ne uvodi nikakav institut nadzora liječnika koji, osim prakse u "matičnoj" bolnici, obavljaju i privatnu praksu izvan bolnice.
"Liječnici primarne zdravstvene zaštite uopće se ne bave dijagnozom, nego samo izdaju uputnice i recepte, pa bolesnike šalju na specijalističke preglede u privatnu praksu, što košta", rekao je, napomenuvši kako su "čekaonice u bolnicama pune, a nekoliko stotina metara dalje privatnu praksu obavljaju isti oni liječnici koji bi trebali biti u bolnicama".
Tako misli i Ljubica Lalić (HSS) i upozorava da svaki liječnik lako može ispuniti zakonsku obvezu i predočiti dokaz da radi u bolnici 40 sati na tjedan.
"Koliko zapravo radi, znat će dragi Bog i bolesnici koji mjesecima čekaju na pregled koji mogu obaviti isti dan, ali ako ga plate", naglasila je.
Predložene izmjene podupro je Klub HDZ-a, u ime kojega je Ivan Bagarić rekao da će promijenjeni zakon, uz dodatna poboljšanja, učinkovitije zaštititi bolesnike i uvesti reda u financije.
(Hina) xtr ysp