Foto: Eurostat
U EUROPSKOJ UNIJI (EU) u srpnju je, na mjesečnoj razini, promet u trgovini na malo blago pao, pri čemu je Hrvatska bila među zemljama s najvećim padom, dok je na godišnjoj razini nastavljen trend rasta maloprodaje, pokazale su najnovije procjene Eurostata.
Na razini EU-a, sezonski prilagođen promet u srpnju je skliznuo za 0,2 posto na mjesečnoj razini, nakon revidiranog, 0,5-postotnog rasta u prethodnom mjesecu. Prve procjene za lipanj pokazivale su rast prometa za 0,4 posto.
I Njemačka među zemljama s najvećim padom
Među zemljama s najvećim padom prometa još se nalaze Njemačka, s padom od 1,2 posto te Estonija i Austrija, gdje je promet smanjen za po jedan posto. Promet u maloprodaji, s druge strane, najviše je porastao u Sloveniji, za 1,4 posto te Rumunjskoj i Švedskoj, za po 1,2 posto.
Prema glavnim kategorijama proizvoda, najviše je pao promet od trgovine na malo motornim gorivima, za 0,6 posto. Slijedi segment hrane, pića i duhana, s padom prometa od 0,2 posto, dok je promet stagnirao u kategoriji neprehrambenih proizvoda.
I u eurozoni je promet na mjesečnoj razini smanjen za 0,3 posto, nakon revidiranog, 0,6-postotnog rasta u lipnju. Prethodno izvješće pokazivalo je rast prometa od 0,5 posto u lipnju.
Pad prometa proizlazi iz pada prometa od 0,9 posto u maloprodaji motornih goriva i 0,5-postotnog pada prometa u segmentu hrane, pića i duhana. U segmentu neprehrambenih proizvoda uvećan je, pak, blagih 0,1 posto.
Rast prometa usporio na godišnjoj razini u EU i Hrvatskoj
U 28-članom EU, promet od trgovine na malo u srpnju je porastao za 2,7 posto na godišnjoj razini, nakon revidiranog, 3,4-postotnog rasta u lipnju. Prema prethodnom izvješću, u lipnju je rast iznosio 3,1 posto.
I u Hrvatskoj je u srpnju, prema istom razdoblju godine ranije, rast prometa usporio, na 5,9 posto, nakon skoka za 8,2 posto u lipnju, pokazuje Eurostatovo izvješće.
Za rast prometa u EU, u cjelini su zaslužne sve tri kategorije proizvoda. U trgovini neprehrambenim proizvodima uvećan je za četiri posto, u segmentu hrane, pića i duhana za 1,4 posto, a motornim gorivima za 1,2 posto.
I na razini eurozone promet je uvećan u sva tri segmenta, pri čemu u sektoru neprehrambenih proizvoda za 3,9 posto, u onom hrane, pića i duhana za 1,5 posto, a u maloprodaji motornih goriva za 0,8 posto.
Na godišnjoj razini, među zemljama članicama, čijim podacima raspolažu u Eurostatu, najizrazitiji je rast prometa imala Slovenija, od 10 posto, a slijedi Rumunjska, s 8,8 posto većim prometom, i Poljska, s rastom prometa od 7,9 posto.
Pad prometa na godišnjoj razini zabilježila je samo Belgija, za jedan posto, pokazale su prve procjene.