HRVATSKA i Srbija moraju igrati ključnu ulogu u političkom stabiliziranju ovog dijela Europe i spremne su rješavati preostala otvorena pitanja u odnosima dviju zemalja, kazali su u srijedu u Zagrebu predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader i srbijanski premijer Vojislav Koštunica.
"Hrvatska i Srbija moraju igrati ključnu ulogu u političkoj stabilizaciji ovog dijela Europe", istaknuo je nakon razgovora hrvatski premijer, dodajući da je "dolazak premijera Koštunice u Zagreb dobar korak naprijed u rješavanju otvorenih pitanja, a RH i SCG imaju odgovornost ne samo prema našim državama već i šire".
Sanader je Koštunici čestitao na nedavnom početku pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, te kazao da je to "snažan i veliki korak SCG prema EU" a da Hrvatsku "veseli svaki napredak Srbije prema Europi".
Zagreb i Beograd, nastavio je, žele riješiti humanitarne probleme i pitanja koja su ostala otvorena nakon rata, prije svega pitanje nestalih, a to je pitanje, kao što je rekao "apsolutni prioritet" u odnosima Zagreba i Beograda.
Sanader je podsjetio da su dvije zemlje prošle godine potpisale sporazum o zaštiti manjina, dok će se neka preostala otvorena pitanja u pogledu zaštite nacionalnih manjina rješavati.
Proces povratka, kazao je predsjednik hrvatske vlade, treba završiti do kraja 2006. godine, "ključno načelo ostaje pitanje dragovoljnosti u tom povratku, a neupitno je i pitanje vlasništva". Povrat imovine, istaknuo je, u Hrvatskoj je riješen osim "nekoliko desetaka slučajeva koji su na sudu".
Nužno je da se mješovite komisije za granice sastanu što prije, a Hrvatska jasno zastupa mišljenje da treba poštivati odluke Badinterove komisije koja je priznala granice bivših socijalističkih republika SFRJ, rekao je Sanader.
"Hrvatska i Srbija nesumnjivo imaju zajedničku europsku budućnost i to je nešto što naše obje države i narode udružuje i svaki korak Hrvatske prema EU u Srbiji se dočekuje sa zadovoljstvom i shvaća se kao napredak čitave regije", kazao je Koštunica, te istaknuo važnost dobrih odnosa Hrvatske i SCG za čitavu regiju, na sigurnosnom planu ali i u napretku jugoistoka Europe.
Osim pitanja manjina, koje je uglavnom riješeno, nastavio je, važna je i gospodarska suradnja, a ostala su nam i "humanitarna pitanja koja nam je prošlost ostavila da rješavamo", a za koja s obje strane postoji spremnost da se riješe na "pravi način vodeći prije svega računa o ljudima".
"Bolno pitanje nestalih treba riješiti čak i ako postoje razlike u pristupu", istaknuo je Koštunica, dodajući da se pitanje izbjeglica treba rješavati u širem kontekstu od odnosa Hrvatske i Srbije.
"S obje strane je izražena čvrsta volja da se problemi rješavaju neposrednim osobnim kontaktom a da se ne umnožavaju", dodao je.
Koštunica i Sanader razgovarali su i o pitanju Kosova, a srbijanski je premijer ponovno istaknuo "krajnje konstruktivan i načelan stav premijera Sanadera i hrvatske Vlade o tom pitanju koje je samo po sebi teško".
Pitanje Kosova, kazali su Sanader i Koštunica, nije samo unutarnje pitanje SCG, ali se ne može riješiti bez Beograda.
Dvojica premijera dogovorila su češće sastanke u budućnosti, jer i to je, kako su kazali "najbolji način da se uputi poruka regiji i Europi".
Na novinarsko pitanje hoće li prvi službeni posjet jednog srbijanskog premijera Hrvatskoj iskoristiti za ispriku za sve ono što se u ratu događalo, Koštunica je izbjegao izravan odgovor kazavši:
"Problemi između dvije zemlje se rješavaju tako što se konkretni problemi rješavaju i to je nešto što smo mi zaključili. Ono što je bitno jest riješiti, ako je moguće, svaki problem koji je rat ostavio za sobom, svaku ljudsku patnju, svaku ljudsku nesreću. To se rješava ne riječima već rješavanjem problema kojih ima na obje strane".
Koštunica se tijekom boravka u Zagrebu sastaje s predsjednikom Hrvatskog sabora Vladimirom Šeksom, predsjednikom Stjepanom Mesićem te predstavnicima srpskog kulturnog društva "Prosvjeta".
Koštunica saslušao probleme hrvatskih Srba
Međudržavna suradnja važna je za rješavanje popisa ratnih zločinaca koji treba pročistiti kažnjavanjem krivaca i brisanjem imena nedužnih s tog popisa, rečeno je danas na sastanku srbijanskog premijera Vojislava Koštunice s predstavnicima srpske manjine.
Za prvog službenog posjeta Hrvatskoj, koji je ocijenio "povijesnim", srbijanski premijer je predstavnike srpske manjine i članove Srpskog kulturnog društva Prosvjeta izvijestio o sadržaju razgovora vođenih ranije u srijedu s hrvatskim kolegom Ivom Sanaderom.
"Izuzetno je osjetljivo" pitanje optužnica, rekao je Koštunica o popisu ratnih zločinaca i ocijenio da ga valja rješavati postupno, kroz češće susrete ministara pravosuđa Srbije i Hrvatske. On je dodao da je u premijeru Sanaderu našao sugovornika spremnog na suradnju.
Koštunica je to kazao odgovarajući na zamolbu saborskog zastupnika i predsjednika Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Vojislava Stanimirovića da vlasti u Beogradu pomognu riješiti pitanje optuženih za ratne zločine tako što će sudovi procesuirati i kazniti zločince s popisa od oko 900 ljudi, a nedužne osloboditi krivnje.
Problem povratka je prioritetno pitanje i važno je da matična država, Srbija, bude izvor "snaženja" srpske zajednice u Hrvatskoj, rekao je saborski zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac.
Pupovac je iznio i prijedlog da se novac koji Srbija izdvaja za pomoć izbjeglicama iz Hrvatske, od kojih se mnogi u deset proteklih godina nisu uspjeli integrirati u Srbiji, prenamijeni za poticanje njihova povratka u Hrvatsku.
Gospodarski nepovoljna situacija u područjima povratka bila je općenito važna tema sastanka na koji su se u velikom broju odazvali načelnici općina koji su ukazivali na problem neriješene egzistencije.
Kuće su obnovljene i stiže pomoć hrvatske države i Europske unije, no nepostojanje radnih mjesta čini katkad nemogućom misijom osigurati egzistenciju i perspektivu u nerazvijenim i devastiranim općinama, rečeno je na sastanku.
Pomoć srbijanskoga gospodarskog sektora bila bi stoga dobrodošla, rečeno je na sastanku. Premijer Koštunica u Zagrebu je doputovao u pratnji gospodarskog izaslanstva.
Pupovac je iznio i ocjenu da je "sasvim sazrio" trenutak da Srbija, koja danas ima dobre odnose s Hrvatskom, kao matična država preuzme funkciju koju su dosad, za pitanja srpske zajednice, rješavale međunarodne institucije kao što su OESS, UNHCR ili UN.
Državni tajnik za visoko obrazovanje u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Slobodan Uzelac zauzeo se za zajednički nastup Srbije i Hrvatske pred predpristupnim fondovima Europske unije. To bi omogućilo bolje iskorištavanje sredstava za razvojne projekte, poput obilježavanja 150. godišnjice rođenja Nikole Tesle na kojemu rade dvije države.
Na sastanku je iznesen i prijedlog da se odmarališta u vlasništvu Srbije u Hrvatskoj namijene za dodatnu nastavu u korist srpske djece u Hrvatskoj.
Predstavnik Hrvata u Srbiji Josip Pekanović, koji je doputovao u izaslanstvu premijera Koštunice, kazao je da su Hrvati u Srbiji spremni na suradnju i dogovoren je skorašnji posjet hrvatskih Srba Nacionalnom vijeću Hrvata u Srbiji.
Šeks primio Vojislava Koštunicu
Predsjednik sabora Šeks primio je predsjednika vlade Republike Srbije Vojislava Koštunicu, koji boravi u posjetu Zagreb.
Predsjednik Hrvatskog sabora čestitao je Koštunici na početku pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između SCG i EU-a naglasivši kako je i u hrvatskom interesu da se zemlje u regiji što brže integriraju u EU čime bi se ostvarila puna stabilizacija i napredak ovih prostora, prema priopćenju iz Ureda predsjednika Sabora.
U razgovoru je, nastavlja se u priopćenju, istaknuto da su odnosi između Hrvatske i Srbije ključni za sve bitne političke događaje u ovom području, a u tijesnoj vezi s time je odnos prema nacionalnim manjinama, srpskoj u Hrvatskoj, te hrvatskoj u Srbiji i Crnoj Gori.
Šeks je rekao da potpisani Sporazum o zaštiti manjina predstavlja zaista pravi povijesni iskorak u odnosima između dviju zemalja, ali i da težište mora biti na njegovoj punoj provedbi. Zaključeno je da su položaj hrvatske manjine u Srbiji te srpske manjine u Hrvatskoj u međuovisnom odnosu, te da treba ubrzati rješavanje svih problema koji su rezultat zajedničke povijesti.
Predsjednik Hrvatskog sabora i srbijanski premijer suglasno su zaključili da ukupnom poboljšanju bilateralnih odnosa pridonosi i suradnja na razini parlamenata koju treba intenzivirati.
Koštunica se u srijedu ujutro sastao sa svojim domaćinom hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom, a tijekom poslijepodneva razgovarat će s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem.
Koštunica je prvi srbijanski premijer koji posjećuje Hrvatsku nakon uspostave diplomatskih odnosa između dviju zemalja.
I Mesić primio Koštunicu
Predsjednik Mesić primio je srbijanskog premijera Koštunicu koji je hrvatskom šefu države čestitao na početku pregovora o punopravnom članstvu Hrvatske u EU-u, naglašavajući da "svaki uspjeh Hrvatske na njezinom europskom putu veseli Srbiju, jer je to značajno za cijelu regiju i za europske težnje svih zemalja regije", priopćio je Ured Predsjednika.
U razgovoru Mesića i Koštunice, koji s izaslanstvom boravi u jednodnevnom posjetu Hrvatskoj, razmijenjena su prvenstveno mišljenja o bilateralnim odnosima, te je, kako se navodi u priopćenju, "obostrano izraženo zadovoljstvo procesom normaliziranja koji je dostigao već takav stupanj da nije ni potrebno osobito naglašavati pojedine pozitivne pomake do kojih u njemu dolazi", priopćeno je.
"Dobro je, složili su se predsjednik Mesić i premijer Koštunica, što se sada najviše razgovara o gospodarskoj suradnji, jer je i to pokazatelj koji govori da smo najteža pitanja što su proizašla iz ratnih sukoba na kraju 20. stoljeća riješili, ili smo na najboljem putu da ih riješimo", prenosi se u službenom priopćenju.
Prema istom izvoru, dvojica visokih državnih dužnosnika su ustvrdila da "u građenju međusobnih odnosa manjine imaju i imat će važnu ulogu", pri čemu bi bilo dobro da se organiziraju uzajamni kontakti i razmjena mišljenja između predstavnika srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji.