Epidemiolog i šef zagrebačkog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar,ž Branko Kolarić, je za N1 govorio o širenju hripavca u Hrvatskoj. Istaknuo je da je epidemija buknula jer je cijepni obuhvat posljednjih desetak godina pao. Premda nema razloga za paniku, upozorava da je hripavac, uz ospice, najlakše prenosiva zarazna bolest, a zbog pada cijepljenja otvara se prostor i za širenje drugih zaraznih bolesti.
"U zadnjih nekoliko desetljeća pada obuhvat cijepljene djece. Na 88 posto smo cijepljene dojenčadi protiv hripavca, a protiv osam bolesti u prvoj godini je obuhvat pao. Trebalo bi biti 96 posto da spriječimo epidemijsko širenje. Pad je u zadnjih 10 do 15 godina. Što se tiče cijepljenja, tijekom pandemije je došlo do dodatnog nepovjerenja, pa i dalje očekujemo pad", rekao je Branko Kolarić.
Govoreći o nepovjerenju u cjepivo kao javnozdravstvenom problemu, epidemiolog je istaknuo kako smatra da se generalno nepovjerenje u institucije kod nas povećava, što se onda prenosi i na zdravstveni sustav.
"Javljat će se bolesti koje već dugo nismo imali"
"Da bismo vratili cijepne obuhvate, treba niz godina edukacije, promocija. Nažalost, velika je šteta jer, kad nemamo dovoljno cijepljene djece, javljat će se bolesti protiv kojih se možemo cijepiti, a koje već dugo nismo imali, i tek kad bude ozbiljno bolesnih i preminulih, onda naglo poraste interes za cijepljenje. Imali smo u Dubrovniku prije šest, sedam godina veliku epidemiju ospica, bila je i u Srbiji, gdje je umrlo dvoje djece, i onda su se svi brzo cijepili. Šteta da se to mora dogoditi. Cijepljenje je obavezno", napominje.
Rekao je kako se kampanje provode već godinama, radi se sa zdravstvenim djelatnicima, drže se predavanja u osnovnim školama, no radi se o roditeljskom strahu za djetetovo zdravlje, na što je teško utjecati.
"Kad netko spomene da se od cjepiva može nešto loše dogoditi, teško je taj strah suzbiti. Emotivni dio straha je snažan motivator, ali racionalni dio bi to trebao prevladati", kazao je Kolarić.
"Postoji i kazna od 300 eura, ali to se ne prakticira"
"Necijepljeno dijete ne bi se smjelo upisati u vrtić, postoji i materijalna kazna 300 eura, ali to se ne prakticira jer kaznite roditelja i onda on opet ne cijepi dijete. Zato je važna edukacija", dodao je.
Kaže da je cijepljenost dojenčadi u Zagrebu 95 posto, ali već s pet godina postotak pada na 85. Novčane kazne u praksi ne funkcioniraju. "Postoje na papiru, ali je pitanje što dobijemo s tim ako se dijete i dalje ne cijepi", ponavlja Kolarić.