Premda je to zabrinulo neke američke analitičare, piše New York Times, oni ipak priznaju da bi takav razvoj situacije mogao pridonijeti borbi protiv bolesti, razvoju novih izvora energije i potrazi za rješavanjem ekoloških problema.
Jedno područje na kojemu je vidljiva međunarodna konkurencija svakako su patenti, a postotak patenata koje dobiva SAD sve je manji.
Gubitak dominacije u znanosti još bolje se vidi u broju objavljenih istraživanja. Tako je, primjerice, broj objavljenih američkih studija iz fizike u časopisu Physical Review pao sa 61 posto 1983. na 29 posto prošle godine. Urednik časopisa Martin Blume ističe da su prošle godine kineski znanstvenici predali tisuću studija.
Dobar pokazatelj su i Nobelove nagrade. Tradicionalno, američki su znanstvenici, među ostalim zahvaljujući financijskoj potpori koju država daje za temeljna znanstvena istraživanja, dominirali na dodjelama. No, od šezdesetih godina 20. stoljeća do početka ovog, broj američkih dobitnika Nobelove nagrade se prepolovio.
"Našli smo se u novom svijetu, a u njemu će sve više dominirati druge zemlje", rekao je Denis Simon, dekan managementa i tehnologije pri Politehničkom institutu Rensselaer.
Europa i Azija su u usponu, kažu analitičari, premda su njihovi uspjesi neprimjećeni u SAD-u.
Tako su, primjerice, europski znanstvenici u ožujku izvijestili da je jedna od njihovih svemirskih sondi otkrila metan u Marsovoj atmosferi, što je mogući znak postojanja mikroba ispod površine planeta. Premda je to otkriće odjeknulo od Pariza do Melbournea, većina amerikanaca bombardirana slikama američkih robota na Marsu, nije ni primijetila tu vijest, piše New York Times.