MANJE od 19 posto Slovenaca očekuje da će im u 2005. godini biti gore nego u ovoj, pokazale su ankete uoči nove godine. Val optimizma među običnim ljudima tumači se očekivanjem promjena koje je najavila nova vlada Janeza Janše iako ekonomisti upozoravaju na potrebu realizma i umjerenosti.
Iako je u nedavnoj predizbornoj kampanji i sam ocjenjivao da Slovenija "može bolje" ako se kod ljudi potakne nova poduzetnička inicijativnost i zaustave klijentelističke pojave koje su karakterizirale zadnje godine vladavine liberalnih demokrata, novi premijer sada smiruje prevelika očekivanja.
Da bi iz sadašnje "čekaonice" za prihvaćanje zajedničke europske valute ušla u eurozonu, Slovenija mora prepoloviti razinu godišnje inflacije koja se kreće oko 4 posto i smanjiti javne troškove kako deficit javnih financija ne bi prešao maastrichtski maksimum, a sve će to razočarati dio biračkog tijela kojemu su bile obećane brze promjene na bolje s parolom "Ovo je vaša pobjeda, od slovenskih uspjeha moraju imati koristi svi, a ne samo neki" koju su nakon promjene vlasti istaknuli premijerovi Demokrati.
Prenagle promjene, poput novih vrludanja na području poreznog sustava, zdravstvene reforme ili obećanja umirovljenicima da će dobiti natrag što su izgubili ranijih godina, mogli bi poremetiti osnovnu društvenu ravnotežu, ali i udaljiti Sloveniju od preuzimanja eura za što bi kroz dvije godine moglo biti znatno manje oduševljenja nego sada, tvrde ekonomisti iz oporbenih krugova.
Janšina će vlada idućih mjeseci biti zato najviše zabavljena poslovima na unutarnjem planu, ako se izuzme predsjedanje OESS-om koje će najviše angažirati upravo ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela.
Kako će biti s rješavanjem otvorenih pitanja između Slovenije i Hrvatske u takvoj situaciji tek će se vidjeti. Janša i hrvatski premijer Ivo Sanader najavili su prilikom svog uvodnog neformalnog susreta prije mjesec dana u Portorožu novi krug bilateralnih razgovora na svim razinama, uključujući i susrete predsjednika vlada.
Sa slovenske se strane može naslutiti taktika "kupnje vremena" nakon što se strategija prijašnje vlade pokazala deficitarnom, a prijetnje blokadom hrvatskog približavanja Europskoj uniji "praznom puškom".
Janša je otvoreno podržao što brži početak pregovora Hrvatske o punopravnom članstvu u EU, dodajući da je to i "novi okvir" u kojem bi se moglo naći rješenje za bilateralna pitanja, osobito za sporazum o granici.
To ne znači da su se osnovni ciljevi Ljubljane promijenili. I nova vlada govori o Jorasovoj parceli kao "slovenskom teritoriju", a o dužničkom odnosu Ljubljanske banke prema svojim štedišama u Hrvatskoj kao o "sukcesijskoj" gnjavaži koju treba zaboraviti, ali je Janšin pragmatizam obilježen i novom notom realizma. A to je rezultat shvaćanja da je Hrvatska kao članica EU-a potencijalno najbolji slovenski saveznik, a ne dio "crne rupe", kako se je njegov ministar vanjskih poslova izražavao dok je službovao u kabinetu ranijeg premijera.