Španjolska se odbija ispričati Meksiku

Foto: EPA

PETSTO godina stare rane španjolskih osvajanja ponovno su otvorene nakon što je meksički predsjednik pozvao Madrid i Vatikan da se ispričaju za "zlostavljanja" iz toga vremena. Španjolska je brzo odgovorila s "odlučnim ne". 

Španjolska se ne želi ispričati

Stoljeća španjolske dominacije u Novome Svijetu uz čvrstu podršku Katoličke crkve iz povijesnih su udžbenika završila na naslovnicama medija pošto je meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador pozvao kralja Filipa VI. i papu Franju da se ispričaju za osvajanja i kršenja ljudskih prava.

"Poslao sam pisma španjolskom kralju i Papi, tražim preuzimanje pune odgovornosti za zlostavljanja i pozivam ih da se ispričaju autohtonim narodima Meksika za kršenja onoga što danas nazivamo ljudskim pravima", kazao je Lopez Obrador. 

"Bilo je pokolja. Bilo je ugnjetavanja. Takozvana osvajanja vodili su mačem i križem. Gradili su svoje crkve na temeljima razrušenih hramova", kazao je. 

"Vrijeme je za pomirbu. Ali prije toga se moraju ispričati", naglasio je. 

Španjolski odgovor bio je brz i odrješit.  

"Vlada duboko žali zbog što je pismo koje je meksički predsjednik poslao kralju javno objavljeno. Njegov sadržaj odlučno odbijamo", navodi se u priopćenju španjolske vlade.

"Dolazak Španjolaca prije 500 godina na današnji meksički teritorij ne može se suditi iz suvremene perspektive", dodaje se. "Naše dvije bratske nacije uvijek su znale konstruktivno i bez ljutnje tumačiti zajedničku povijest."

Tri stoljeća španjolske vlasti 

Lopez Obrador je govorio tijekom posjeta majanskim piramidama u Comalcalcu, na jugu Meksika.

Kasnije je posjetio obližnji grad Centlu, poprište prve bitke španjolskog konkvistadora Hernana Cortesa i autohtonih naroda 14. ožujka 1519. godine. 

Pomoću konja, mačeva, arkebuza i boginja, što je sve u Novom Svijetu bilo nepoznato, Cortes je s manje od tisuću vojnika srušio Astečko Carstvo i time započeo tristogodišnju španjolsku vladavinu današnjim Meksikom. 

Zlostavljanja su trajala sve do stjecanja neovisnosti 1821., a i kasnije, tvrdi Lopez Obrador. 

"Stotine tisuća ljudi ubijene su. Jedna kultura i civilizacija nametnula se drugoj. Rane su još otvorene. Treba priznati da je bilo zlostavljanja, da su počinjene pogreške kako bismo bili braća u povijesnom pomirenju", kazao je Obrador i zauzvrat je obećao ispriku za zločine također počinjene nad starosjediocima nakon što je Meksiko proglasio neovisnost. 

Složena kolonijalna prošlost

Meksiko ima složen odnos sa svojom kolonijalnom prošlošću. 

Povijesno, kulturno, gastronomski Meksikanci su plod miješanja Starog i Novog Svijeta. Po službenim podacima, 98 posto stanovništva ima neku kombinaciju starosjedilačkog, europskog i afričkog podrijetla. 

Iako je taj spoj osnova modernog Meksika, ono ima svoju povijest nasilja, silovanja i tlačenja.

Lopez Obrador, ljevičarski populist koji nije član nijedne od tradicionalnih meksičkih stranaka, prije nekoliko je mjeseci pobijedio na izborima. U kampanji nije štedio tradicionalne političke elite i predstavljao se kao zagovornik prava autohtonih naroda. 

Ali je dosad njegovao srdačne odnose s Vatikanom i Španjolskom, čiji je premijer također ljevičar Pedro Sanchez. 

Pročitajte više