Nije mogao unaprijed konkretno odgovoriti što će biti se pojedinim programima, jer će sve bit podložno ispitivanjima, ali je napomenuo da će se nastojati osigurati da bude što manje zastoja u radu.
Ministar je na tribini upozorio da je stopa izdvajanja za znanost u Hrvatskoj trostruko manja od stope izdvajanja u europskim zemljama, a po apsolutnim iznosima podaci su znatno lošiji. Tako gledano, Hrvatska ulaže primjerice 10 do 12 puta manje od Finske.
Ministar Flego se požalio na nisku kvalitetu nastave, "užasno dugotrajno studiranje i strahovito mali broj svršenih studenata".
Izlaz vidi u primjeni novog zakona o znanosti i Bolonjskoj deklaraciji, ali razmišlja i o uvođenju dodatnih stimulacija. Tako, studente koji zaostaju u obvezama ministar bi opteretio dodatnim plaćanjima školarina, a taj iznos bi davalo kao stimulaciju najboljim studentima.
Rekao je da će se morati mijenjati praksa da država plaća 75 posto troškova studentske prehrane i više od 60 posto smještaja, jer su izdvajanja za studentski standard u Hrvatskoj veća od sredstava za znanstvene projekte.
Posljednje vrijeme dolazi do usitnjavanja u znanstveno-istraživačkoj djelatnosti što je negativna pojava; smanjuje se broj projekata a povećava broj istraživača, kazao je i dodao da će Ministarstvo nastojati obrnuti tu situaciju.
Voditelj tribine Krunoslav Pisk kazao je znanstveni projekti ne podliježu odgovarajućem ocjenjivanju uspješnosti jer "dok ih još netko i gleda kad se odobravaju, kad se završe većinu ne gleda nitko".
(Hina) iluc mć