VIJEST da je misteriozni ulagač Saif Alketbi iz Ujedinjenih Arapskih Emirata kupio 43.4 posto udjela u kompaniji Fortenova, nekadašnjem Agrokoru Ivice Todorića, dovela je do opće zbunjenosti. Sve je tim čudnije jer izgleda da se stari vlasnik udjela, novi vlasnik udjela i sama Fortenova ne mogu dogovoriti oko toga što se točno događa.
Investitor iz Emirata preko agencije za odnose s javnošću Millenium promocija objavio je priopćenje o prodaji. "Financijska transakcija, koja se odnosi na 43.4 posto udjela Fortenova Grupe d.d., dovršena je u ponedjeljak 31. listopada", priopćeno je u srijedu navečer iz agencije za odnose s javnošću Millenium promocija.
Saif Alketbi je vlasnik kompanije Flatrace iz Dubaija. Od 2009. do 2015. godine je bio predstojnik ureda prijestolonasljednika Dubaija, šeika Hamdana bin Mohammeda bin Rashida Al Maktouma. S obzirom na to da Ujedinjeni Arapski Emirati ne sudjeluju u sankcijama prema Rusiji, postoji mogućnost da je Saif samo posrednik u prijenosu vlasništva sa Sberbanka na nekog vlasnika u EU, možda čak i samoj Hrvatskoj.
Fortenova ne zna ništa o tome da ju je Sberbank prodao
Čini se da nitko nije obavijestio samu Fortenovu da ima novog vlasnika, a oni čak negiraju samu prodaju, pravdajući se sankcijama koje je EU uvela Rusiji, u kojoj je Sberbank jedna od najvećih banaka.
"Fortenova grupa nema nikakva službena saznanja o prodaji udjela Sberbanke. Imovina Sberbanke je pod sankcijama i za kupoprodaju je potrebno ishoditi posebne dozvole tijela nadležnih za provedbu sankcija", objavili su.
Krajnje je neobično da kompanija koja se prodaje nema nikakvih saznanja o tome, jer se takve transakcije ne događaju preko noći, a još čudnije je da kompanija pokušava osporiti prodaju od jednog vlasnika drugome.
Prodaji tako velikog udjela u vlasništvu kompanija kao što je Fortenova prethode mjeseci poslovnih, pravnih i financijskih analiza, u koje su nužno uključeni i odjeli u samoj kompaniji, kao i kompanija od kojih se koncern sastoji.
Naime, Fortenova je samo krovna kompanija koja upravlja grupom kompanija. Među tim kompanijama su Konzum, Mercator, Tisak, Jamnica, Roto, Zvijezda, Pik Vrbovec, Belje, Zvijezda i druge. Kupnjom udjela u Fortenovi kupuje se udio u svima njima, a o koliko se velikim kompanijama radi svjedoči podatak da je prošle godine Fortenova grupa prodala Ledo za 615 milijuna eura.
U 2021. je konsolidirani prihod iznosio 31.4 milijarde kuna, neto dobit 523 milijuna kuna. Ova godina bi trebala biti još bolja, jer je u prvih šest mjeseci ostvaren konsolidirani prihod od 18.8 milijardi kuna, iako uz konsolidirani gubitak 9 milijuna kuna.
Kompanije koje čine dio Fortenova grupe zapošljavaju ukupno preko 45 tisuća radnika, plasiraju 4 tisuće proizvoda, imaju 29 proizvodnih pogona i jak su čimbenik u gospodarstvima Hrvatske, BiH, Srbije i Slovenije.
Kako je moguće da netko kupi tako veliku kompaniju doslovno preko noći, bez dubinskog snimanja situacije, razrade plana i pravnog savjetovanja o kupnji? Kao da to nije čudno samo po sebi, iz same Fortenove nemaju pojma o čemu se radi, a, ako je suditi prema reakciji, baš i ne žele novog vlasnika.
Kupci su trebali biti hrvatski mirovinski fondovi, ali se u zadnji tren odustalo od plana
Marko Rakar, stručnjak za financijsku forenziku, ipak objašnjava da nitko u Fortenova grupi nije nužno trebao biti upoznat s prodajom, iako je praksa da bude. "Prodaja udjela se događa između vlasnika društva i novog vlasnika, s čim uprava nema apsolutno nikakve veze", napominje.
"Dionicama se trguje svaki dan, ponekad i u velikim "blokovima", pa se upravama ne objašnjava što se radi i zašto. Činjenica je da prilikom velikih transakcija uprava obično bude upoznata, osobito ako se društvom trguje na burzama, pa postoji obveza izvještavanja o značajnim događajima u društvu. No individualno mišljenje uprave je irelevantno za bilo kakvu transakciju", tvrdi Rakar.
Rakar je osnivač Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova i smatra da je uprava nezadovoljna novim kupcem upravo zbog planova mirovinskih fondova da preuzmu Fortenovu. To je bio glavni plan, ali je u zadnji trenutak Nadzorni odbor društva za upravljanje mirovinskim AZ fondom glasao protiv kupnje Fortenove, nakon čega su odustali i ostali mirovinski fondovi.
AZ mirovinski fond je u vlasništvu njemačkog Allianza. Ideja je bila da fondovi ulože novce u kompaniju FNG ART d.d., koja je trebala kotirati na burzi s 500 milijuna eura. Potom je ta kompanija trebala kupiti udjele u Fortenovi.
"Ako se vratimo tjedan dana u prošlost i pogledamo priču koja je propala, a koja je uključivala mirovinske fondove, može se vidjeti da je društvo FNG ART d.d. osnovano sredinom rujna, a jedini osnivač mu je Fortenova. Ovlaštena osoba je Fabris Peruško, iz čega slijedi kako je cijeli pokušaj preuzimanja većinskog udjela bio organiziran i izveden u dosluhu s aktualnom upravom Fortenove", govori nam Marko Rakar.
Stoji li iza svega Pavao Vujnovac, vlasnik PPD-a?
"Iznenađuje i čudnovata reakcija uprave, koja vjerojatno proizlazi iz toga da je očekivala "kontinuitet" s novim vlasnicima, a odjednom se pojavio sasvim novi igrač koji će im pomrsiti planove. Fortenova je veliki cash bankomat za kompanije Pave Vujnovca (vlasnik Prvog plinarskog društva) pa bi promjene u upravljanju Fortenovom mogle imati velike efekte na njegovo poslovanje", tvrdi Rakar.
O tome ugrožava li predmetna transakcija poziciju gospodina Vujnovca u Fortenovi, tj. njegove planove, te može li se pretpostaviti da je Saif samo prijenosnik te je kupio udio Fortenove od Sberbanka za nekoga drugoga u EU, moguće i Hrvatskoj, pitali smo korporativne komunikacije Energia Naturalisa, kojoj je Pavao Vujnovac vlasnik i koja upravlja PPD-om i drugim kompanijama u njegovu vlasništvu.
"Pozicija g. Vujnovca u Fortenovi nije se promijenila, njegov vlasnički udio ostao je isti. Prema informacijama iz medija, čini se da je jedan od vlasnika Fortenove promijenio krajnjeg vlasnika. No, g. Vujnovac o tome nema izravnih saznanja", jasno je odgovoreno.
"Ukoliko je do transakcije doista došlo, nada se da su poštivani svi zakoni i propisane procedure te da eventualni prijenos vlasništva neće negativno utjecati na operativni rad kompanije. Interes g. Vujnovca je dobrobit Fortenove. Insinuacije i pretpostavke zasad ne može komentirati."
Fortenova je u vlasništvu kompanije iz Nizozemske
Vlada Republike Hrvatske se oglasila u priopćenju o pitanju preuzimanja 43.4 posto udjela u Fortenovi Saifa Alketbia. "Pozadinu konkretne poslovne operacije ne možemo komentirati jer o njoj nemamo nikakvih službenih saznanja, niti je u tome Vlada na bilo koji način bila uključena. Nadležni resori provjerit će sve relevantne činjenice vezane uz preuzimanje udjela Sberbanka u Fortenovi", navodi se u priopćenju vlade.
Iz toga proizlazi da se smatra kako je pitanje preuzimanja Fortenove u nadležnosti države, a u vladi možda čak smatraju da transakcija treba imati njihovo odobrenje. Marko Rakar se s tim ne slaže.
"Svi uporno zaboravljaju da je predmet preuzimanja holding kompanija iz Nizozemske, koja u svojoj imovini ima i hrvatsku kompaniju Fortenova. Dakle, ako je potrebno neko odobrenje za preuzimanje, ono je vjerojatnije trebalo doći iz Nizozemske. U Hrvatskoj u najboljem slučaju novi vlasnik mora dobiti dopuštenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja", objašnjava.
"To je postupak koji se može obaviti i naknadno (ako postoje rokovi), s time da postoji rizik novom vlasniku da ne dobije dopuštenje koncentracije pa bi onda morao prodati udio ili dijelove kompanije. U praksi se takve dozvole traže ili su preduvjet zaključenja transakcije, no pravno gledano nisu kočnica za transakciju", nastavlja Rakar.
Zaobilaženje sankcija?
Nagađa se da je Sberbank prodao kupcu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima da bi zaobišao sankcije, a konačni kupac je iz EU, možda čak iz Hrvatske. Podsjetimo, u lipnju 2021. je predsjednik uprave Sberbanka Herman Gref na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt-Peterburgu najavio da će Sberbank prodati Fortenova grupu u iduće dvije godine.
"Iako je Rusija pod sankcijama, u pravno uređenim sustavima pitanje vlasništva nije niti može biti sporno, pa tako nije ni sada. Ruski Sberbank ima udjele u nizozemskom društvu koje je vlasnik Fortenove, postojao je pritisak da se ta imovina izmakne iz ruskih ruku, a zbog sankcija su joj dobrim dijelom bile vezane ruke oko mogućnosti upravljanja svojom imovinom pa je logična njihova odluka da prodaju svoj dio", smatra Rakar.
"Kako je aranžman za prodaju Fortenove bio podložan vremenskim rokovima koji dodatno ograničavaju prava i manevarski prostor Sberbanci (31.listopada), taj aranžman nije prošao. Sberbank je pronašao alternativnog ulagača kojem je u rokovima uspio prodati svoj udio", nastavlja.
"Ujedinjeni Arapski Emirati nisu na popisu sankcija, ulagač nije (ili barem nije poznato) povezana osoba sa Sberbankom i nema stvarnog razloga za zaustavljanje ili neodobravanje transakcije", zaključuje Rakar.
Uključeni su "veliki igrači"
Ekonomski analitičar Željko Ivanković pak smatra da nemamo dovoljno informacija za znati što se točno događa oko Fortenove.
"Treba prihvatiti da mi nemamo prave informacije. Od početka su oko Agrokora, današnje Fortenove, bili uključeni veliki igrači, a razloge njihovih odluka ne znamo", objašnjava. "Gospodin Saif nije morao analizirati poslovanje, jer su prije njega već to napravili mirovinci, koji su bili spremni platiti 500 milijuna eura", nastavlja Ivanković.
"O tome radi li se o velikom ili malom iznosu za 43.3 posto Fortenove dovoljno govori informacija da je sam Ledo prodan za 615 milijuna eura. Sberbank se rješava imovine, praktički u ratnoj situaciji. A koji dogovori sve postoje među "velikim igračima" mi realno ne možemo znati", zaključuje.
Neodobrena transakcija, moguće kršenje sankcija
Prema najnovijim informacijama, nadležni nizozemski sud nije dao odobrenje za prodaju Sberbankovog udjela u Fortenovi. Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova zatražilo je od nizozemskog ministarstva vanjskih poslova odgovor na pitanje jesu li nizozemska tijela dala odobrenje za navedenu transakciju.
Odobrenje je zatraženo, ali nije dano. Za to je nadležan sud u Nizozemskoj jer je kompanija u čijem je vlasništvu Fortenova grupa registrirana u toj državi. Državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova RH Frane Matušić rekao je da postoji mogućnost kršenja sankcija EU prema Rusiji i da je "to stvar organa progona, prema indicijama je moguće da se to dogodilo".