Helikopter u kojemu su se nalazili iranski predsjednik Ebrahim Raisi i iranski ministar vanjskih poslova srušio se danas dok je prelijetao planinsko područje po gustoj magli na povratku s granice s Azerbajdžanom.
Iranski državni mediji rekli su da su loši vremenski uvjeti uzrok nesreće i da kompliciraju spasilačke operacije. Zapovjednik glavnog stožera iranske vojske naredio je da se svi resursi vojske i elitne Revolucionarne garde angažiraju za operacije potrage i spašavanja. Ni u trenu objave ovog teksta helikopter nije nađen, a ne zna se niti što je s predsjednikom Irana.
"Ako je umro na obronku planine na sjeveru zemlje, što izgleda sve vjerojatnije, to će biti veliki trenutak za zemlju i regiju. Uklonit će s Bliskog istoka jednog od najčvršćih i najbeskompromisnijih igrača", opisuje ga Sky News.
Čovjek koji je pokrenuo prvi izravan napad na Izrael u povijesti svoje zemlje i čovjek pred čijom su pažnjom stotine Iranaca ubijene u brutalnoj represiji nedavnih prosvjeda koje su predvodile žene. Raisi ima ogromnu količinu krvi na svojim rukama.
Tko je on?
Iranski ultrakonzervativni kandidat Ebrahim Raisi (63) za predsjednika je izabran iz drugog pokušaja godine 2021., a otkako je preuzeo novu funkciju naredio je da se pooštri zakon o moralu, nadzirao je gušenje u krvi protuvladinih prosvjeda i bio snažno angažiran u nuklearnim pregovorima sa svjetskim silama.
U iranskom dvojnom političkom sustavu, podijeljenom između klerikalnog establišmenta i vlade, vrhovni vođa, a ne predsjednik države, ima posljednju riječ o svim glavnim sektorima politike.
Unatoč tomu, mnogi vide Raisija kao snažnog kandidata za nasljednika svojega 85-godišnjeg mentora, vrhovnoga duhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija, koji snažno podupire Raisijeve političke smjernice.
Raisi je bio politička nepoznanica jer je više od tri desetljeća radio u pravosuđu na čije je čelo imenovan 2019.
Raisijeva pobjeda na izborima 2021., nakon što je nadzorno tijelo diskvalificiralo njegove konzervativne i umjerene oponente, sjedinila je sve ogranke moći u okrilje tvrdolinijaša odanih vrhovnom vođi Hamneiju, Raisijevom 85-godišnjem mentoru, koji ima posljednju riječ u svim najvažnijim pitanjima.
Raisi se kao tvrdolinijaš pokazao i u unutarnjoj i u vanjskoj politici. Godinu dana nakon što je izabran na mjesto predsjednika, naredio je da se postroži iranski zakon o "nošenju hidžaba i čednosti", ograničavajući žensko odijevanje i ponašanje.
Unutar nekoliko tjedana, mlada Kurdkinja Mahsa Amini umrla je u pritvoru nakon što ju je moralna policija uhitila zbog navodnog kršenja toga zakona.
Mjeseci nacionalnih prosvjeda postali su jedan od najtežih izazova iranskih vođa od Islamske revolucije 1979. godine.
Stotine su ubijene, prema skupinama za zaštitu ljudskih prava.
Žestok kritičar Zapada
Raisi je inače žestok kritičar Zapada. Hamnei ga je 2019. postavio za šefa pravosuđa, a brojni kritičari su ga napadali zbog dugogodišnjeg kršenja ljudskih prava.
Na dušu mu idu pogubljenja 1980-tih
Naime, Raisi je 1988. bio član "panela smrti", vijeća koje je nadziralo masovno pogubljenje oko 5000 političkih zatvorenika. U vijeću je bilo četvero ljudi. Tada su ga prozvali "mesarom iz Teherana" jer je kao državni odvjetnik je odgovoran za pogubljenja puno političkih disidenata.
Kao mladi tužitelj u Teheranu, Raisi je sjedio u vijeću koje je nadziralo pogubljenja stotina političkih zatvorenika u glavnom gradu Irana 1988., dok se osmogodišnji rat Irana s Irakom približavao kraju, kažu skupine za ljudska prava.
Diljem Irana uspostavljena su "povjerenstva smrti" koje su sačinjavali vjerski suci, tužitelji i službenici obavještajnih službi kako bi odlučivali o sudbini tisuća zatvorenika u proizvoljnim suđenjima koja su trajala samo nekoliko minuta, navodi se u izvješću Amnesty Internationala.
Raisi je deset godina bio drugi čovjek pravosudnog sustava prije nego što je imenovan glavnim tužiteljem 2014. godine.
Pet godina kasnije, SAD mu je nametnuo sankcije zbog kršenja ljudskih prava, uključujući i pogubljenja iz 1980-ih.
Na predsjedničkim izborima 2017. godine, Raisi je izgubio od Hasana Rohanija.
Izbore je izgubio uvelike zbog audio snimke iz 1988. koja se pojavila 2016. i navodno bacila svjetlo na njegovu ulogu u pogubljenjima 1988. godine.
"Raisi je potporanj sustava koji zatvara, muči i ubija ljude zbog kritiziranja državnih politika", rekao je Hadi Ghaemi, izvršni direktor Centra za ljudska prava (CHRI) sa sjedištem u New Yorku. Iran niječe da muči zatvorenike.