Foto: Klix
Poplave koje su se u svibnju 2014. dogodile u Bosni i Hercegovini i Srbiji, u regiji se smatraju najvećom elementarnom nepogodom još od rata. U njima je poginulo više od 80 osoba, a stotine obitelji ostale su bez krova nad glavom. Šteta u ove dvije zemlje procijenjena je na gotovo tri i pol milijarde eura.
"Dosta toga je napravljeno od kada su se poplave dogodile. Njih ne možemo spriječiti, ali možemo odgovoriti na prirodnu katastrofu. Mi smo i odgovorili u svom kapacitetu, ali danas mogu reći da smo spremniji kad je riječ o opremi i ljudima", rekao je portalu Klix.ba ravnatelj Federalne uprave civilne zaštite, Fahrudin Solak.
"Takve stvari će se opet sigurno dogoditi"
"Prije tri godine, 15. svibnja pao je snijeg u Željeznom Polju u Žepču, bio je visok 70 cm, a na magistrali je padala kiša i takve stvari sigurno će se opet dogoditi", govori Solak.
"Ne treba biti pesimist, u nekim općinama se čiste obale. Mnogo toga se radilo na uređenju korita, na njihovom produbljivanju, na nasipima na Bosni i Savi. Na Vrbasu smo radili zajedno, oba entiteta. Napravili smo nekoliko sustava za rano upozoravanje na poplave u dolinama rijeka", nabrojao je. Šef Civilne zaštite u Federaciji BiH podsjetio je i na to da je najvažnije promijeniti svijest ljudi, a to je najteže napraviti.
"Mi se moramo drugačije odnositi prema rijekama i zemlji - da ne pravimo kuće gdje ne treba, da ne pravimo objekte u blizini rijeka jer oni će ugroziti nečiji život prilikom spašavanja. Kad smo čistili kuće nakon poplava, ljudi su smeće koje je rijeka izbacila ponovno bacali u rijeku. A ono će im se ponovno vratiti, za godinu ili pet ili za deset. Mi moramo promijeniti svijest ljudi o prirodnim blagodatima", smatra Solak.
Kao jednu od najvećih opasnosti Solak je naveo ljudski utjecaj kojim se mijenjaju profili korita potoka i rijeka.