Turudić: "Za dom spremni" bi trebao biti prekršaj, a ne kazneno djelo

Screenshot: N1 televizija

IVAN TURUDIĆ, sudac Županijskog suda u Zagrebu u emisiji Novi dan na N1 televiziji kazao je kako ne vidi naznake da se stvari u pravosuđu mijenjaju.

"Ništa se ne zna, ne znamo što će biti, kakav je program nove Vlade u vezi pravosuđa.Treba prvo razlučiti što je pravosuđe, ono se može vidjeti u širem i u užem smislu. U pravosuđe u širem smislu spada i Ministarstvo unutarnjih poslova, odvjetništvo, bilježništvo. U užem smislu u pravosuđe spada odvjetništvo i sudstvo. Pravosuđe je depolitizirano, ja bih rekao. Politika je pokušavala u posljednje 4 godine, nasreću, prilično bezuspješno utjecati na pravosuđe", rekao je Turudić i dodao kako nije bio u krugu ljudi koji su bili kandidati za ministra pravosuđa.

"Predugo trajanje postupka"

Istaknuo je kako je previše predmeta bez presuda.

"Jedan je predmet previše, ako se odluka čeka 15 ili 20 godina. To u Hrvatskoj nije rijetkost. Veći je problem od velikog broja neriješenih slučajeva predugo trajanje postupaka. To se olako stavlja na teret odvjetnicima, ali mi nemamo dobre zakone. Nemamo dobar zakon o kaznenom postupku, to je zakon koji se više puta mijenjao, pa i intervencijom Ustavnoga zakona. On je suspendirao 50 odredaba tog Zakona. Ukidao je i odluke, koje su donesene vezane uz taj Zakon.Sudac je dužan izreći oslobađajuću presudu i za zločin koji je nesumnjivo počinjen, ako nema dovoljno dokaza ili postoje drugi razlozi da se ne sude ljudi koji su optuženi. To nije problem suca i tu nema nikakvog posebnog lošeg osjećaja. Pravilo Zakona je da je bolje da nitko nevin ne bude osuđen, nego obrnuto. Moralnih problema suci nemaju. Suci sude ljudima koji su optuženi i na temelju dokaza koje priloži i provede državno odvjetništvo",kazao je Turudić.

Naglasio je kako zasigurno nije greška suca ili sudaca, da je istraga za događaj koji se dogodio 1995. godine, počela 2010. godine. Odbacio je tvrdnje kako se u primjeru velikih slučajeva radi o politički montiranim suđenjima te rekao da nema šanse da su izbori bili pokradeni.

Komentirao je i postupak biranja sudaca Ustavnog suda.

"Postojanje Ustavnog suda je neophodno i neupitno. On mora postojati, suci se moraju izabrati, koji nedostaju, i to mora biti plod političkoga dogovora između oporbe i vlasti, kao što je bio dosad. Za nadati se da će taj dogovor biti kvalitetan i da će imenovani biti suci koji su dostojni Ustavnog suda. On nije dio sudbene vlasti, on je četvrta vlast koja bi trebala harmonizirati druge tri vlasti", rekao je Turudić i dodao kako nije kandidat za suca Ustavnog suda.

Slaže se kako je u javnosti stvorena negativna percepcija u javnosti, a za to krivi bivšeg ministra pravosuđa Orsata Miljenića,

"Nije istina da je jamčevina rezervirana samo za bogate. U zagrebačkim sudovima postoje i jamčevine od 10, 20 ili 30 tisuća kuna. Rijetke su one od nekoliko desetaka milijuna, koje se javljaju u javnosti u zadnjih dana. Prijedlog koji je saborski zastupnik Miljenić predložio vrlo je paušalan i nije dobar. Što bi bilo kad bi se ukinulo jamstvo? Komu bi to služilo? Zaštiti države ili okrivljenika? To bi više služilo okrivljeniku, koji ne bi morao platiti 10 milijuna kuna, nego bi nad njim bila provedena mjera opreza. Tim bi se zakonskim prijedlogom postigao posve suprotan učinak", kaže Turudić.

"Nemoguća lustracija"

Istaknuo je kako ne vidi kako bi se mogla provesti lustracija među sucima.

"Lustracija je nemoguća. Ostaje odluka Europskoga suda iz 2006. godine, u primjeru Litve ili Latvije, koja stoji da je lustracija nemoguća nakon 10 godina. U Hrvatskoj je taj rok davno prošao. Lustracija u sudstvu je trebala biti napravljena devedesetih godina. Najlakše je provesti lustraciju u sudstvu. Nije trebala obuhvaćati ljude koji su poštivali zakon, nego državne odvjetnike, suce koji su odobravali sumnjive postupke, ljude koji su prisluškivali odvjetnike, sve one koji nisu pošteno radili svoj posao. Za mene je to završena priča, mislim da bi to izazvalo duboke nepravde", kaže Turudić.

Na pitanje misli li da je korištenje pozdrava "Za dom spremni" kažnjivo djelo, rekao je da mu se teško odrediti, ali da bi to trebalo biti u sferi prekršaja.

"To je bio pozdrav koji je korišten u NDH, to nije dio kojim bi se Hrvatska trebala ponositi. Postrojavanju postrojbi se daje previše pozornosti. To je dio folklora koji treba pustiti da ide svojim smjerom. Ako mu se daje puno javnoga prostora, onda može otići daleko. U Hrvatskoj nema toliko političkog ekstremizma kao u nekim drugim državama", kaže Turudić.