Najmanje hipertoničara, 36 posto, živi u Istri, Hrvatskom Primorju i Gorskom Kotaru, rečeno je na skupu koji je organizirao Zbor novinara koji prate zdravstvo i medicinu Hrvatskog novinarskog društva.
Čelnici Hrvatskog kardiološkog društva predstavili su najnovije Europske smjernice za liječenje hipertenzije koje bi, po riječima predsjednika društva Davora Miličića, trebale pomoći liječnicima najrazličitijih profila kako se nositi s tom bolešću, budući da je ona predvidljiva i izlječiva.
U smjernicama se po prvi puta ukazuje da na pojavu hipertenzije utječe i niži socijalni status jer se on odražava na prehranu i ukupnu kvalitetu života i lošije liječenje tih osoba.
Predsjednik Hrvatskog društva za aterosklerozu Željko Reiner upozorava da 48 posto hipertoničara ima prihode ispod 1.800 kuna, a 75,5 posto ispod 3.000 kuna.
Visoki krvni tlak jedan je od važnih uzročnika kardiovaskularnih bolesti, koje su glavni uzrok smrtnosti u Hrvatskoj.
Reiner upozorava da su potencijalni hipertoničari svi muškarci s opsegom struka iznad 102 centimetara, a žene s više od 88 centimetara. Podaci pokazuju da 65 posto osoba s povišenim krvnim tlakom ima i prekomjernu težinu.
Danas se povišenim krvnim tlakom smatraju sve vrijednosti iznad 140/90, a poželjna granica je 120/80. Poželjna vrijednost "dobrog" kolesterola HDL-a je ispod 3, štetnog LDL-a ispod 4, a triglicerida ispod 1,7.
Tome svakako ne pridonosi prehrana u kojoj 38 posto ljudi koristi svinjsku mast, a svega 27 posto maslinovo ulje, dok se godišnje po stanovniku potroši svega sedam kilograma ribe.
Ravnateljica Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju "Srčana" Mirjana Jembrek Gostović ističe kako kod ljudi nema svijesti da visoki krvni tlak treba liječiti do kraja života, jer se u protivnom tri puta povećava rizik od koronarnih bolesti, a sedam puta od moždanog udara.
Podaci iz istraživanja pokazuju da je 77 posto oboljelih svjesno štetnosti visokog tlaka ali se ne liječe, a 85 posto ne uzima lijekove stalno i u dovoljnim dozama.