Cartier-Bresson proslavio se i tako što je bio u pravome trenutku na prvome mjestu: imao je dara da na celuloid zabilježi ono što je on nazivao "odlučujućim trenutkom".
U karijeri je proputovao 23 zemlje, pratio je španjolski građanski rat, snimao oslobođenje Pariza nakon Drugoga svjetskog rata, smrt Mahatme Ghandija i pad Pekinga u ruke Mao Ce Tunga 1949.
Taj se Francuz proslavio i 1954. kad je postao prvi zapadni fotograf koji je godinu nakon Staljinove smrti dobio dopuštenje za ulaz u Sovjetski Savez.
Trideset godina poslije, Cartier-Bresson spakirao je Leicu i posvetio se svojoj drugoj strasti, crtanju.
Prošle je godine u pariškoj Nacionalnoj knjižnici otvorena retrospektiva njegova rada, s 350 fotografija i crteža.
(Hina) xvm ymaš