Rupel je u svom jednosatnom nastupu pred odborom obrazložio vanjsku politiku kakvu će voditi u novoj vladi, a odgovarao je i na pitanja članova odbora.
Slovensku diplomaciju u idućoj godini će u najvećoj mjeri zaokupit slovensko predsjedavanje Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS), a i sam će kao ministar na tome biti najviše angažiran, pojasnio je Rupel u svom nastupu pred vanjskopolitičkim odborom. Među ostalim, dodao je, Slovenija će biti uključena i u važne odluke koje se iduće godine čekaju u vezi s Kosovom.
Govoreći o odnosima s Hrvatskom, Rupel je rekao da su oni "u nekim točkama zapleteni", ali da "nisu slabi" i da neke negativosti i slabosti u odnosima ne smiju utjecati na dobra područja, kakva su gospodarski odnosi.
"Slabosti je potrebno odvojiti od postignuća i mogućnosti koje otvara budućnost. U slovensko-hrvatskim odnosima potrebno je stvoriti opušteno raspoloženje i zanemariti konfrontaciju", rekao je među ostalim Rupel, govoreći o odnosima s Hrvatskom.
Rupel je također rekao da je Slovenija više puta izjavila da je strateški zainteresirana za ulazak Hrvatske u EU i da ju u tome podržava "ako Hrvatska bude stvarno uvažavala sve europske standarde, uključujući i europski sporazumno, a ne jednostrano, sređivanje spornih pitanja".
Na summitu Europske unije u prosincu ove godine Slovenija će, rekao je Rupel, podržati početak pregovora s Hrvatskom.
"Time će se Slovenija, nadam se, uvrstiti među prijateljske države koje konstruktivno, ali i objektivno prate pregovarački proces i ispunjavanje uvjeta za članstvo", rekao je Rupel.
Što se tiče granične problematike, Rupel je rekao da su se Slovenija i Hrvatska osamostalile "u znaku međusobnog poštovanja i priznavanja državne suverenosti". Obje su države, dodao je Rupel, u svojim aktima donesenim uz proglašenje samostalnosti, ponovili konstatacije Badinterove komisije.
I slovenska temeljna povelja uz proglašenje samostalnosti, upozorio je Rupel, proizlazi "iz realnosti republičkih granica i prava u okviru SFRJ, što važi i za teritorijalni pristup Slovenije do međunarodnih voda", rekao je Rupel, dodajući da da je to potvrđeno i ratifikacijom osimskog sporazuma Italije i bivše SFRJ čiji je sukcesor i Slovenija.
Rupel je pojasnio i stajališta koja su u vezi s granicom navedena u koalicijskom ugovoru stranaka koje sačinjavaju Janšinu koaliciju.
"Koalicijski partneri uvažavaju stanje između Republike Slovenije i Republike Hrvatske na dan 25. lipnja 1991, što znači - da do konačnog sporazuma - načelno uvrštavaju zaseoke na lijevoj obali Dragonje kao slovenski teritorij i da uvažavaju cjelovitost Piranskog zaljeva i očuvanje slovenskih teritorijalnih voda u opseg koji su 25. lipnja 1991. godine kontrolirali slovenska policija i drugi slovenski organi.
Pretpostavka da Slovenija zahtijeva pristup do međunarodnih voda je pogrešna. Slovenija zapravo ne odstupa od prava da sačuva takav pristup kakav je imala kao jedna od jugoslavenskih republika s razvijenim pomorskim, lučkim, ribolovnim i brodarskim gospodarstvom (ekonomijom)", rekao je Rupel.