Zbog toga su hrvatska Vlada i OESS, u suradnji s još nekim partnerima iz međunarodne zajednice, odlučili pokrenuti kampanju informiranja kako bi se svi zainteresirani izbjegli građani Hrvatske upoznali s uvjetima koje hrvatska država jamči za održiv povratak.
"Odluka o povratku isključivo je pravo svakog pojedinca i njegove obitelji, utemeljena na dobroj informiranosti, a dužnost države je osigurati održive uvjete povratka svima koji to žele", rekao je Kalmeta.
Semneby je novinarima rekao kako kampanja ima tri cilja - motiviranje izbjeglica i prognanika na donošenje odluke na temelju informiranosti; promicanje pomirbe, tolerancije i multikulturalnosti u zajednicama koje primaju povratnike u cilju izgradnje integriranog društva te pomoć hrvatskim vlastima u provedbi politike omogućavanja povratka onima koji to žele.
Osim pouzdanih informacija, za održivi povratak moraju se ispuniti preduvjeti, među kojima su najvažniji pristup stambenom smještaju i gopodarske mogućnosti, kao što je to pokazalo i istraživanje PULS-a, rekao je Semneby.
Ministar Kalmeta rekao je kako njegovo ministarstvo provodi većinu programa za održivi povratak, potkrijepivši to i nekolicinom podataka, poput onoga da samo ove godine u programe povratka i obnove ulaže oko 1,9 milijardi kuna. Prema njegovim riječima, od početka obnove do danas ukupno je obnovljeno 128 tisuća kuća i stanova u vrijednosti 14,4 milijarde kuna te 208 škola u vrijednosti od osam milijuna kuna, koliko će se utrošiti i sljedeće dvije godine u obnovu još 140 škola. Također je vlasnicima vraćeno 13.680 stambenih jedinica, a za 3.890 se još ne zna gdje su im vlasnici.
Gospodarski oporavak tih područja jedan je od glavnih interesa vlade koja zato radi na konkretnom programu za njihov socijalni i gospodarski oporavak, uključujući i novi Zakon o područjima od posebnog državnog interesa, koji će uskoro stupiti na snagu, rekao je Kalmeta.
Ministar je na konferenciji za novinare podsjetio da produženi rok za predaju prijava za obnovu imovine ističe krajem rujna, a do kraja godine prijave za stambeno zbrinjavanje mogu podnijeti i povratnici koji su nekad bili nositelji stanarskih prava.
"Hrvatska vlada čvrsta je u odlučnosti da nastavi u smjeru razvijanja bolje budućnosti i zatvaranja rana prošlosti", rekao je ministar vanjskih poslova Žužul, koji je govorio o političkim aspektima omogućavanja održivog povratka svih izbjeglica koje to žele.
Povratak svih koji se na to odluče financirat će se iz proraćuna, ali se zasad ne zna koliko bi cijeli projekt mogao koštati, jer se ne zna koliko će se izbjeglica odazvati, rekao je Kalmeta u odgovoru na novinarsko pitanje. No sigurno je da će na temelju vladine odluke bivši nositelji stanarskih prava biti zbrinuti ili u unajmljenim stanovima ili kupnjom stana u programu poticane stanogradnje.
Ministar Žužul upozorio je da se veliki broj izbjeglica već vratio i da se najnoviji podaci odnose samo na one koji to još nisu učinili. O kolikom je broju točno riječ objasnio je pomoćnik ministra Kalmete za prognanike, povratnike i izbjeglice Lovre Pejković, rekavši da se dosad, od procijenjenih 300 tisuća izbjeglica, u Hrvatsku vratilo 112 tisuća osoba, bilo da su ostale u Hrvatskoj ili su prodale ili zamijenile imovinu i ponovno otišle.