Vlada je donijela odluku da se na njen račun uplate deblokirana sredstva, ali pritom jasno naglašava da to ne prejudicira ratifikaciju Ugovora o sukcesiji, kazao je Šimonović.
Hrvatska je jedina država sljednica bivše Jugoslavije koja još nije ratificirala Ugovor o sukcesiji, potpisan 29. lipnja 2001. u Beču. Stoga taj ugovor nije ni stupio na snagu.
Šimonović je podsjetio da se sa ratifikacijom zastalo nakon što je utvrđeno da nedostaje dio sredstava predviđen za raspodjelu. Riječ je o 589 milijuna dolara koji nedostaju na računima osam mješovitih banaka, čiji su osnivači u inozemstvu bile i banke s područja bivše SFRJ.
U Vladi procjenjuju da ne bi trebalo biti problema u tomu da Hrvatska dobije 56 milijuna dolara, iako nije ratificirala Ugovor o sukcesiji. Ipak u potpunosti ne odbacuju mogućnost da oko toga bude problema.
Napominju također i kako je svojevrsni pravni presedan i činjenica da su SAD deblokirale novac bivše Jugoslavije iako Ugovor o sukcesiji nije ratificirala Hrvatska i on nije stupio na snagu.
Osim u SAD-u, bivša Jugoslavija ima depozite u još 14 zemalja, a riječ je o oko 165 milijuna dolara.
Vlada je zaključila i da će pokrenuti postupak protiv LHB banke iz Frankfurta, mješovite banke u kojoj je većinski dioničar Ljubljanska banka.
To nije jedina banka, ali radi se o tome da se kroz postupak protiv te banke uspostavi presedan preko kojega bi se moglo postupiti i prema ostalim bankama, kazao je Šimonović.
LHB banka jedina je banka koja nije dala nikakav podatak o tomu gdje su nestali novci s njenog računa, kazao je hrvatski predstavnik u Odboru za raspodjelu financijske imovine i obveza bivše SFRJ Zdravko Rogić.
Prema Ugovoru o sukcesiji, u osam mješovitih banaka trebalo je biti 645 milijuna dolara, no, ispostavilo se da je u njima samo 56 milijuna dolara, odnosno da nedostaje 590 milijuna kuna.
Za LHB banku u Ugovoru je navedeno da je u njoj 76 milijuna dolara, a ispostavilo se da je u njoj tek oko tri tisuće dolara.
Rogić i Šimonović ističu kako je problem sustavno prikrivanje podataka o sredstvima u mješovitim bankama.
No, izgleda da je dio novca, oko 40 milijuna dolara SRJ iskoristila kao humanitarnu pomoć. Neke je podatke dala i Adria banka iz Austrije, a prema tim podatcima dio sredstava te banke između 1993. i 1995. potrošen je da bi se naplatili krediti četiri srpske banke koje te kredite nisu plaćale.
Od osam mješovitih banaka u inozemstvu (tri u SAD-u, po jedna u Londonu, Parizu, Njemačkoj, Austriji i Cipru) čak njih pet, u kojima je dominantan srpski kapital, su u likvidaciji.
Prema Ugovoru o sukcesiji, države sljednice bivše Jugoslavije trebale su raspodijeliti 1,023 milijarde dolara - oko 70 milijuna dolara monetarnog zlata, 307 milijuna sredstava kod komercijalnih banaka, te 645 milijuna dolara kod mješovitih banaka.
Ključ za raspodjelu, prema Ugovoru, je SRJ 38 posto sredstava, Hrvatskoj 23 posto, Sloveniji 16 posto, BiH 15,5 posto, Makedoniji 7,5 posto.