ŽALBENI postupak u slučaju tzv. gospićke skupine koja je lani nepravomoćno osuđena na višegodišnje zatvorske kazne zbog ratnog zločina nad srpskim civilima 1991. počeo je danas pred vijećem Vrhovnog suda čitanjem presude, njezina obrazloženja i iskaza optuženika iz istrage i sa suđenja.
Na nepravomoćnu presudu riječkog Županijskog suda iz ožujka prošle godine, kojom je umirovljeni general Mirko Norac osuđen na 12 godina, Tihomir Orešković na 15, a Stjepan Grandić na 10 godina zatvora, žalili su se njihovi branitelji, ali i tužiteljstvo koje smatra da su izrečene kazne preblage.
"U ovom trenutku to ne tražimo, ali želimo da nas obavijestite kada je i zašto promijenjen predsjednik vijeća", kazao je Olujić, na što je sudac Mikor ustvrdio da stav branitelja nije dovoljan razlog za izuzećem, te da će se kroz sjednicu vidjeti je li on kao predsjednik vijeća dovoljno upoznat s predmetom.
Sutkinja izvjestiteljica u ovom predmetu Vesna Vrbetić dodala je da je za spis ionako zadužen sudac izvjestitelj, a ne predsjednik vijeća.
Sutkinja je nakon toga pročitala presudu, njezino obrazloženje i iskaze optuženika iz istrage.
U stanci gotovo šestosatne sjednice na kojoj nisu bili nazočni optuženici, Olujić je kazao kako je moralno pitanje može li netko predsjedavati vijećem ako nije dobro upoznat s predmetom.
"Riječ je o jednom od najsloženijih predmeta hrvatskog pravosuđa, čiji spis ima više od 15 tisuća stranica, i stoga pitamo je li moralno i profesionalno da vijećem koje mora donijeti konačnu odluku predsjedava sudac koji nije imao dovoljno vremena za upoznavanje sa spisom", kazao je Olujić. On smatra da je razlog "brzog zakazivanja sjednice povodom žalbe" taj što njegovom branjeniku 19. lipnja ističe pritvor u kojem od rujna 2000. "Ako sud do tada ne donese odluku Orešković će morati biti pušten na slobodu", kazao je.
Ocjenivši kako je obrana dobro argumentirala žalbe, kazao je da optimist u pogledu konačne odluke Vrhovnog suda, no dodao je da obrana razmišlja i o izvanrednim pravnim lijekovima ukoliko presuda ne bude u korist optuženika. Pritom je naveo zahtjeve za obnovu postupka, za zaštitom zakonitosti ili izvanrednim ublažavanjem kazne, kontrolu pravomoćne presude, ali i mogućnost ustavne tužbe.
U žalbama na presudu obrana pobija tvrdnje tužiteljstva, ističući kao oni nisu sudjelovali u progonima i likvidaciji civila. Osim toga, odvjetnici su u žalbama naveli da je na suđenju povrijeđen kazneni postupak i da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje i visina kazne, pa stoga traže ukidanje presude i ponavljanje cijelog postupka.
S druge strane tužiteljstvo, koje pred vijećem Vrhovnog suda zastupa zamjenik glavnog državnog odvjetnika Petar Pulišelić, nezadovoljno je duljinom izrečenih zatvorskih kazni, smatrajući ih preblagim. Žalilo se i na dio presude kojom su trojica optuženika oslobođena optužbe da su naredili ubojstvo trojice srpskih civila iz Karlobaga, a Ivica Rožić oslobođen za ta ubojstva.
"Smatramo da je u oslobađajućem dijelu presude pogrešno utvrđeno činjenično stanje te da je u najmanju ruku dokazano da je Rožić bio suučesnik u ubojstvu, pa stoga u tom dijelu tražimo ponovno suđenje", kazao je Pulišelić.
Žalbeni postupak nastavlja se sutra.
Prema nepravomoćnoj presudi Orešković i Norac dogovorili su i naredili zatočenje i likvidaciju najmanje 50 civila, uglavnom srpske nacionalnosti, s područja Gospića i Perušića. Orešković je naveden kao organizator tih zločina, a Norac kao sudionik masovnih ubojstava civila. Grandić je osuđen za organiziranje likvidacije oko 20 civila na Lipovoj glavici.