zagrebačko poglavarstvo o manjku prostora osnovnih i srednjih škola

Zagrebačko Poglavarstvo na današnjoj je sjednici prihvatilo izvješće o stanju prostora u osnovnim i srednjim školama u kojem se ističe da zagrebačkom školstvu kronično nedostaje prostor i potreba za hitnom izgradnjom sedam novih osnovnih škola. L

Da bi, pak, zagrebački osnovnoškolci bili na cjelodnevnom školskom boravku (od osam do 17 sati) kao što je to u zapadnoeuropskim zemljama, u Zagrebu bi trebalo izgraditi čak 96 novih osnovnih škola, što bi bez PDV-a koštalo oko dvije milijarde kuna, rekao je pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje i šport Ivica Lazanja.

Naveo je da je takvo ulaganje sada gotovo nemoguće jer Grad za kapitalna ulaganja u osnovno i srednje školstvo iz državnog proračuna godišnje dobiva samo 26 milijuna kuna, iako je četvrtina školstva u Zagrebu.

Lazanja je rekao da bi se taj kronični nedostatak prostora trebao djelomično ublažiti u ovoj godini, planiranom izgradnjom škola u Borovju, Sesvetskim Selima, Hrvatskom Leskovcu te dogradnjom Osnovne škole Vinka Žganca u Sesvetama. Najavio je ove godine i nastavak obnove najstarije osnovne škole Josipa Jurja Strossmayera iz 1865., a planira se i početak obnove osnovnih škola Augusta Šenoe, Kustošije i Matka Laginje.

Izvješće o prostoru također pokazuje da osnovnim školama kronično nedostaju i sportske dvorane. Bez sportskih dvorana je osam škola, a u osnovnim školama potrebno je izgraditi 87 novih dvorana, za što bi trebalo izdvojiti oko 300 milijuna kuna, rekao je Lazanja.

Ove godine planira se sanacija zajedničkog objekta II., VII., XVI. i Klasične gimnazije te X. gimnazije i I. tehničke škole Tesla. Završit će se i obnova objekta u kojemu djeluju Osnovna škola I. G. Kovačića i XVIII. gimnazija, a planira se i početak obnove Gornjogradske gimnazije. U srednjim je školama potrebno izgraditi sedam sportskih dvorana, a oko milijardu kuna potrebno je uložiti u investicijsko održavanje svih školskih objekata, rekao je Lazanja.

Poglavarstvo je danas, kako je rečeno, radi efikasnosti i ekonomičnosti donijelo odluku da Grad Zagreb preuzme upravljanje nad Nogometnim stadionom Maksimir od Ustanove za upravljanje športskim objektima Maksimir, koja je to radila od kraja 2000. Sa 3000 od ukupno 25.000 četvornih metara novog građevnog poslovnog prostora ispod sjeverne tribine temeljem ugovora iz 1997. upravlja NK Dinamo, a za ostale prostore Grad će odrediti kome će ih iznajmiti.

(Hina) xbma yaz

Pročitajte više