Na Brdu kod Kranja završen je u ponedjeljak popodne sastanak država Jadranskojonske inicijative na kojemu je bilo riječi o više projekata zaštite mora i obale u tom prostoru, a hrvatsko je izaslanstvo u zaključcima uspjelo ublažiti stajalište o neprihvatljivosti jednostranih poteza u ekološkoj zaštiti Jadrana, na čemu je osobito inzistirala Slovenija.
Slovenski ministar za okoliš i prostor Janez Kopač na konferenciji za novinare nakon sastanka potvrdio je da se na samom sastanku nije raspravljalo o proglašenju hrvatskog zaštićenog pojasa u Jadranu, ali je ponovio da je za Sloveniju takav pojas neprihvatljiv kao jednostrani potez, te da je ekološku zaštitu mora i priobalja moguće voditi samo aktivnošću svih zemalja u jadransko-jonskom prostoru.
"Jadransko more je tako malo i zatvoreno da se njegova voda zamijeni jednom u 120 godina i mogli bismo mu reći i slano jezero. Slovenija se protivi jednostranim potezima jer se ekološka zaštita može provoditi samo koordiniranim zajedničkim akcijama, a svaka jednostrana akcija u tom smislu može imati negativne ekološke posljedice", rekao je Kopač na pitanje novinara kako Slovenija gleda na proglašenje hrvatske zaštitne zone u Jadranu, s odgodom primjene od godine dana. Također je rekao da nije upoznat sa navodnim stajalištem Italije da stavi "ad acta" pitanje hrvatske ekološko-ribolovne zone u Jadranu i dodao kako Slovenija i Italija i dalje usklađuju svoje akcije o tome u okviru Europske unije.
Slovenski ministar rekao je da je i Hrvatska pristala na izradu studije o mogućim štetnim posljedicama balastnih voda prije gradnje naftnog terminala u Omišlju jer bi se mogući negativni učinci balastnih voda pokazali za sve jadranske države. Naime, procijenio je Kopač, balastne vode moguće je ispuštati samo na mjestima gdje je morsko dno duboko najmanje 120 metara, pa je i to dokaz da ekološke mjere moraju biti zajedničke.