Dodao je kako će i taj dio socijalne skrbi, koji obuhvaća 11 domova s oko 1.100 djece, morati u suradnji s pravosudnih sustavom doživjeti promjene i stručno unapređenje.
Žganec je najavio da će nova Vlada nastaviti reformu socijalne skrbi prema modelu koji je donijela prethodna Vlada bez značajnijih promjena.
Hrvatski sabor prihvatio je polovicom 2003. godine izmjene Zakona o socijalnoj skrbi kao uvod u socijalnu reformu, kojoj je cilj proširenje prava i decentralizacija sustava kako bi se smanjila zagušenost centara za socijalnu skrb u upravno-pravnim procedurama, te poticanje oblika izvaninstitucionalne skrbi o socijalno ugroženima.
Žganec kaže da će decentralizacija socijalne skrbi ovisiti o fiskalnoj reformi države, a osnivanje Zavoda za socijalni rad, kao središnje stručne ustanove koju predviđa izmijenjeni Zakon o socijalnoj skrbi, zasad je odgođeno za 2005. godinu.
"Ovih dana nastavili smo pregovore sa Svjetskom bankom o zajmu u visini 40 milijuna dolara, koji nam je potreban za financiranje strukturnih promjena, ulaganja u infrastrukturu, razvoj alternativnih modela skrbi na lokalnoj razini i osnivanje socijalnog inovacijskog fonda na razini države", kaže Žganec.
Razne oblike socijalne pomoći u Hrvatskoj danas koristi oko 205.000 osoba, za što se godišnje izdvaja oko 1,6 milijardi kuna, a približno toliko odlazi i na rad ustanova u tom sektoru, pa će i ove godine u državnom proračunu biti osigurane tri milijarde kuna.
Žganec je prethodne četiri godine radio kao pomoćnik bivšeg ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića za područje socijalne skrbi, a nakon dolaska nove vlasti imenovan je državnim tajnikom za socijalnu skrb.