Izložbom, koja se otvara sutra u Narodnom domu, želimo aktualizirati duh vremena Hrvatskoga narodnog preporoda i zapitati se o našoj nacionalnoj svijesti, dodao je Balabanić.
Istaknuvši svestranost Ljudevita Farkaša Vukotinovića akademik Milan Meštrov je rekao da on nije samo stvar prošlosti, jer su ideali koje je ugradio na različitim područjima znanosti i umjetnosti duh koji bi i danas trebao prožimati hrvatski narod i na kojem bi se trebali stvarati temelji za budućnost.
Ljudevit Farkaš Vukotinović (1813.-1893.), po naobrazbi pravnik, uvelike je pridonio književnosti i prirodoslovlju. Pisao je davorije te bio začetnik književnih rodova u Hrvatskoj - povjestice, novele, eseja i književne kritike. Bio je utemeljitelj nekih modernih prirodoslovnim disciplina u nas, biološke sistematike, geognozije, geologije.
Obavljao je dužnosti suca, velikog župana, vojnog časnika u ratu s Madžarima, nakladnika, poduzetnika, tajnika Gospodarskog društva, urednika časopisa Kolo, Gospodarskog lista.
S Josipom Schlosserom je sustavno prikazao floru cijele Hrvatske u djelu "Flora Croatica" (1869). U zanosu Hrvatskoga narodnog preporoda 1835. promijenio je prezime Farkaš u Vukotinović.
Uoči radnog dijela znanstvenoga skupa violinist Goran Končar izveo je glazbenu točku na čuvenoj Guarnerijevoj violini King, koja se čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.
Organizatori obilježavanja tih obljetnica, znanstvenog skupa i izložbe "Vukotinović - na iskonima moderne Hrvatske", su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatski prirodoslovni muzej.
Nakon otvorenja izložbe u koncertnoj dvorani Narodnog doma održat će se svečani koncert "Iz hrvatske glazbene baštine" na kojem će nastupiti tenor Krunoslav Tuma, pijanist Vladimir Krpan i sopranistica Martina Zadro.