ZNANSTVENICI su sastavili popis mjeseca i planeta na kojima je najvjerojatnija mogućnost postojanja vanzemaljskog života, javlja BBC.
Planeti se ocjenjuju prema sličnosti sa Zemljom i indeksu naseljivosti
Međunarodni tim razvio je dva sustava za procjenu vjerojatnosti postojanja uvjeta za izvanzemaljski život, a svoje otkriće znanstvenici su objavili u časopisu Astrobiology.
U svom radu, autori predlažu dva različita markera, Indeks sličnosti Zemlji (Earth Similarity Index - ESI) i Indeks planetarne naseljivosti (Planet Habitability Index - PHI).
"Prvo pitanje je da li se na drugim svjetovima mogu pronaći uvjeti slični onima na Zemlji, pošto empirički znamo da u takvim uvjetima može nastati život", rekao je koautor istraživanja, doktor Dirk Schulze-Makuch, s Državnog sveučilišta u Washingtonu.
"Drugo pitanje je postoje li na egzoplanetima uvjeti koji bi upućivali na mogućnost drugih oblika života, bili oni nama poznati ili ne", rekao je Schulze-Makuch.
U obzir se uzima količina energije, prisutnost organskih spojeva i mnoštvo drugih faktora
Kao što sam naziv govori, ESI Index ocjenjuje planete i mjesece prema tome koliko su oni slični Zemlji, uzimajući pri tome u obzir faktore poput veličine, gustoće i udaljenosti od središnje zvijezde sustava.
S druge pak strane, PHI Indexom se procjenjuje drugi set faktora, poput onih da li je površina nekog svijeta stjenovita ili zamrznuta, da li na njemu postoji atmosfera ili magnetsko polje.
Uz to, u obzir se uzima i količina energije koja je raspoloživa bilo kakvim organizmima, da li kroz svjetlo matične zvijezde sustava, ili putem procesa koji se zove "plimno pregibanje", u kojem gravitacijski međuodnosi s drugim objektom planet ili mjesec mogu zagrijati iznutra.
I naposljetku, PHI Index u obzir uzima i kemiju, odnosno da li su prisutni organski spojevi, i da li postoje raspoloživa tekuća otapala, bitna za ključne kemijske reakcije.
Izvan našeg sustava Gliese 581g je najsličniji Zemlji
Maksimalna vrijednost Indexa sličnosti Zemlji bio je 1.00 i to, bez imalo iznenađenja - za Zemlju. Najveće rezultate izvan našeg sunčevog sustava dobio je Gliese 581g (u čije postojanje neki astronomi sumnjaju) s 0.89, te još jedan egzoplanet koji orbitira oko iste zvijezde, crvenog patuljka Gliese 581, a radi se o Glieseu 581d koji je dobio ESI vrijednost u iznosu od 0.74 boda.
Sustav Gliese 581 astronomi su dobro proučili, a vjeruje se kako se sastoji od četiri ili pet planeta koje orbitiraju središnjeg crvenog patuljka.
Visoko rangirani planeti iz našeg sustava su Mars, sa vrijednošću 0.70 i Merkur, sa 0.60.
Index naseljivosti dao je drugačije rezultate. Na prvom mjestu nalazi se Saturnov Titan sa 0.64, nakon njega slijedi Mars (0.59), zatim Jupiterova Europa (0.47), za koju se vjeruje da ima oceane ispod površine, te da se iznutra grije plimnim pregibanjem.
Najviše rangirani egzoplaneti opet su bili Gliese 581g (0.49) i Gliese 581d (0.43).
Posljednjih godina potraga za potencijalno naseljivim planetima izvan našeg sunčevog sustava poprilično se ubrzala. NASA-in svemirski teleskop Kepler, koji je u orbitu lansiran 2009. godine, zasad je pronašao više od tisuću kandidata.
Budući teleskopi čak bi u svjetlu kojeg emitiraju udaljeni planeti mogli otkriti takozvane biomarkere, poput klorofila.