DARIO ZUROVEC iz stranke Fokus gostovao je u Pressingu televizije N1.
Govorio je o napuštanju koalicije centra, zakonu o obnovi grada Zagreba te o aktualnoj političkoj situaciji.
Komentirao je protivljenje prijedlogu Zakona o obnovi grada.
"Solidarnost je kada vi, recimo, nemate i ja kao pojedinac to vidim i odlučim vam pomoći. Ali kada uzmem nekome drugome iz džepa, tko ima manju platežnu moć, to nije solidarnost, to je jedna vrsta otimačine. To me podsjeća na nekakve prošle režime. Mi nismo kontra obnove Zagreba. Jesmo za obnovu, ali po puno pravičnijim modelima. Zgrade su prije potresa bile u nikakvom stanju. Vaša imovina je vaša odgovornost. Morate u nju ulagati, plaćati osiguranje. Provjeravao sam s osiguravajućim kućama, osiguravaju starije od 1929., ali je cijena skuplja. Tu se veže još jedan problem, imate smjernice stare preko 50 godina. Tek se šezdesetih godina počelo raditi na zgradama koje bi bile otpornije na potres. Ako imamo 5-6 stanova, ne spadamo pod slučajeve kojima bi trebalo financirati konstrukcijsku obnovu. Jedan od modela koji smo predložili je da se subvencionira kamata od kredita koji bi se digao od HABOR-a. Svaki put kada država raspisuje natječaj, vjerujte da će cijene podivljati", rekao je.
Kaže da grad treba uložiti u javne objekte poput škola, vrtića, gradskih muzeja...
"Puno je državnih institucija. Kredit bi bio dostupan svakome. Procjenjuje se da bi obnova mogla trajati deset godina. Nakon obnove, nekretnina će vrijediti puno, puno više. Vani je naglašeno da je vaša imovina vaša odgovornost", dodaje Zurovec.
Je li on protiv društvene solidarnosti u prirodnoj katastrofi?
Odgovorio je na pitanje što bi onda bilo s povlaštenim najmoprimcima.
"Treba pogledati imovinsko-pravne odnose. U paraleli rješavate imovinsko-pravne odnose. Ne bih rekao da će obnova trajati deset godina, trajat će 20, a po ovom modelu nećemo imati novaca ni za pet godina", kaže.
Što s državnim dužnosnicima koji imaju nekretnine u centru?
"Tražio sam da se izjasne i da se suzdrže od glasanja jer definitivno imaju interes. Jasno mi je da sam trn u oku mnogima, ali zaista me nije briga", dodaje.
Postavljeno mu je i pitanje je li on protiv društvene solidarnosti u prirodnim katastrofama.
"Ne, krivi je zaključak. Solidarnost i socijalizam nije isto. Solidarnost je ako vam iz svog džepa hoću dati dobrovoljno. Ali ako uzimate novac svih poreznih obveznika da bi sufinancirali nečiji život u centru grada onda je to otimanje od nekoga, to nije solidarnost", zaključuje.
Kako osigurati transparentnost?
Postavljeno mu je i pitanje kako osigurati transparentnost pri obnovi.
"Kada sami vodite obnovu, pazit ćete kojeg izvođača ćete uzeti. Sve treba staviti online, svaki račun, svakog izvođača, sve transparentno", kaže.
Jesu li Dalija Orešković i Marijana Puljak previše lijevo?
"To ćemo vidjeti u saborskom djelovanju. Najviše sam se fokusirao na ekonomiju, tu smo se slagali. Uvijek je centar malo lijevo, malo desno", kaže.
Je li izdao birače?
"Što se tiče tzv. izdaje birača, nikada nismo skrivali razlike, nismo se obvezivali da ćemo ići zajednički", kaže.
O porezima
Kako gleda najavu o smanjenju poreza?
“Svako porezno rasterećenje treba pozdraviti. Ako se radi o 1%, to je zanemarivo. Moj prijedlog će biti da ide sve na 10%. Porez na dohodak mogao bi ići i na nulu, što se mene tiče. Deset milijardi možete napuniti iz njega u proračun. Država to praktički neće ni osjećati, ali vi na svojoj plaći hoćete", dodaje.
Komentirao je i treba li uvesti porez na nekretnine.
"Uvijek sam kontra poreza, definitivno nisam za porez na nekretnine", kaže.
Za kraj je rekao i je li za zabranu rada nedjeljom.
"Nismo bogata zemlja i nismo baš u situaciji da zabranimo rad nedjeljom. Živimo od turizma, gdje će gost nedjeljom kupiti namirnice, sami sebi smo izbili novce. Uvijek ima modela koji se mogu naći. Trebala bi zaživjeti sloboda izbora, da ljudi sami biraju žele li raditi ili ne", zaključuje za N1.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.