Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov oštro je napao Europu, ustvrdivši da su u njoj i dalje vrlo živi "neoimperijalni, kolonijalni i neonacistički" obrasci te da ponovno postaje izvor ideja o nacionalnoj i rasnoj superiornosti. Posebno se obrušio na njemačkog kancelara Friedricha Merza i njegove planove snažnog jačanja Bundeswehra.
Lavrov je to rekao na predavanju ruskog društva Znanje u sklopu Istočnog ekonomskog foruma u Vladivostoku.
"Neoimperijalni, kolonijalni i, rekao bih, neonacistički duh u Europi vrlo je, vrlo živ", ustvrdio je Lavrov.
Dodao je da Zapad ne voli međunarodne strukture u kojima ne može sam donositi odluke, nego mora biti dio konsenzusa. Prema njegovim riječima, zapadne zemlje, uključujući europske države, navikle su drugima nametati svoju volju.
"Europa ponovno postaje izvor ideja o rasnoj superiornosti"
Lavrov je otišao i korak dalje te ustvrdio da se u današnjoj Europi ponovno pojavljuju ideje koje povezuje s njezinom kolonijalnom i nacističkom prošlošću.
"Europa ponovno postaje izvor tih ideja superiornosti, nacionalne i rasne superiornosti", rekao je.
Tvrdio je i da Europa kroz povijest "nikada nije živjela samo od vlastitih sredstava i vlastitog uma", nego na račun drugih, spominjući kolonijalizam i ropstvo. Europske sankcije Rusiji prikazao je kao nastavak iste politike i pokušaj Europe da sačuva hegemoniju u svjetskim poslovima.
Prema Lavrovu, Zapad danas još agresivnije pokušava podijeliti euroazijski kontinent i spriječiti bliže povezivanje njegovih država.
"Zapad tu politiku sada provodi još žešće, da ne kažem mahnito, pokušavajući podijeliti naš kontinent", ustvrdio je.
Riječ je o Lavrovljevu političkom tumačenju. Europske sankcije Rusiji uvedene su prije svega kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, dok Europska unija svoje djelovanje temelji na demokraciji, vladavini prava i jednakosti građana bez obzira na rasu ili nacionalnost.
Posebno se obrušio na Merza
Lavrov je kao dokaz svoje teze posebno izdvojio njemačkog kancelara Friedricha Merza i njegove izjave o snažnom jačanju njemačke vojske.
"Kad je kancelar Merz rekao da će Njemačku ponovno učiniti glavnom vojnom silom u Europi, da će je ponovno učiniti glavnom vojnom silom, bio sam jednostavno zapanjen", rekao je Lavrov.
"Ako taj čovjek ne razumije što riječ 'ponovno' znači u ovom kontekstu, onda je to, naravno, vrlo tužno za Europu i krajnje opasno za Europu", dodao je, povezujući Merzove izjave s poviješću nacističke Njemačke.
Međutim, važan je detalj da se riječ "ponovno", na kojoj Lavrov temelji svoju kritiku, ne pojavljuje u toj formulaciji u službeno objavljenim Merzovim govorima koje je moguće provjeriti.
Merz je još u svibnju 2025. rekao da će njegova vlada Bundeswehr učiniti "najjačom konvencionalnom vojskom u Europi". Isto je ponavljao i kasnije, uključujući u veljači ove godine, kada je rekao da Njemačka želi što prije izgraditi najjaču konvencionalnu vojsku u Europi.
Riječ "ponovno" pojavila se, među ostalim, u pitanju koje je novinar u kolovozu 2025. postavio Merzu: "Rekli ste da Bundeswehr ponovno želite učiniti najjačom konvencionalnom vojskom u Europi." Merz u odgovoru nije ponovio riječ "ponovno", nego je rekao da Njemačka zbog svoje veličine i gospodarske snage mora imati najjaču konvencionalnu vojsku na europskoj strani NATO-a.
Zato nije jasno na koju točno Merzovu izjavu Lavrov misli kada mu izravno pripisuje riječ "ponovno".
Zašto Merz želi snažniji Bundeswehr?
Merz je jačanje njemačkih oružanih snaga postavio kao jedan od prioriteta svoje vlade. Kao razlog navodi promijenjenu europsku sigurnosnu situaciju nakon ruske invazije na Ukrajinu i potrebu da europske članice NATO-a preuzmu veći dio odgovornosti za vlastitu obranu.
"Njemačka zbog svoje veličine i gospodarske snage mora biti zemlja koja na europskoj strani NATO-a ima najjaču konvencionalnu vojsku", rekao je Merz prošle godine.
Njemačka posljednjih godina snažno povećava izdvajanja za obranu, kupuje novu vojnu opremu i povećava broj pripadnika Bundeswehra. Berlin te poteze predstavlja prije svega kao jačanje odvraćanja i obrambene sposobnosti NATO-a nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Lavrov: Europi i NATO-u potreban je neprijatelj
Lavrov je ustvrdio i da je europskim članicama NATO-a potreban vanjski neprijatelj kako bi opravdale vlastitu politiku.
"Ako umjetno stvorena slika neprijatelja u obliku Rusije nestane, birači će jednostavno pomesti veliku većinu vlada u Europskoj uniji i zemljama NATO-a", ustvrdio je.
Rekao je i da Rusija neće moliti europske države da ukinu sankcije.
"Nećemo trčati za Europom i moliti za ukidanje sankcija", poručio je Lavrov, dodajući da Rusija ima dovoljno država koje su s njom spremne surađivati.
Lavrov je pritom tvrdio da se Rusija nije izolirala od Europe, nego da su europske države odlučile prekinuti velik dio odnosa s Moskvom. Odnosi Rusije i Europske unije naglo su se pogoršali nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., nakon čega je EU uveo niz paketa gospodarskih i individualnih sankcija Rusiji.