HRVATSKI tuneli Tuhobić i Učka su u godišnjem testu najvećeg europskog auto-kluba, njemačkog ADAC-a, u konkurenciji 27 europskih tunela proglašeni najlošijima čime su dobili status objekta visokog sigurnosnog rizika.
Neslavan debi hrvatskih predstavnika popratili su svi njemački mediji i tako uoči turističke sezone priskrbili Hrvatskoj negativan imidž sa stajališta prometne sigurnosti. Naime, ovogodišnji test imao je naglasak upravo na sigurnost u tunelima, čime se htjelo još jednom aktualizirati katastrofalno stanje u pojedinim zemljama.
Prva je reagirala Italija i zabranila ADAC-ovim stručnjacima izvođenje testiranja na talijanskim tunelima, koji su prošle godine ostvarili vrlo loše rezultate. Hrvatski fijasko donekle je ublažila najava većih ulaganja u naše tunele, što je ADAC pohvalio.
Ovogodišnje izdanje testa provedeno je na ukupno 27 tunela u devet zemalja, čime je ukupan broj testiranih tunela povećan na više od 150. Test se provodi od 1999. godine, a ukupno gledano, u najboljem stanju su njemački tuneli.
Prvo mjesto zauzima tunel Rennsteig kraj Oberhofa, a drugi je Berg Bock kraj Meiningena. Treće mjesto zauzeo je španjolski Túnel de la Cumbre. Na začelju se nalaze oba hrvatska tunela, te njemački tunel Wattkopf pored Stuttgarta, koji jedini uz dva hrvatska tunela još nije prošao ADAC-ov test.
Način testiranja
Tuneli su objekti koji zbog svoje kompleksnosti moraju udovoljavati vrlo rigoroznim sigurnosnim standardima. U slučaju nesreće, posljedice mogu biti katastrofalne u što smo se mogli uvjeriti nekoliko puta u proteklih par godina. Stoga je test i baziran na sigurnosnim standardima koji su, prema zakonu donesenom u Europskom parlamentu, isti za sve europske tunele.
ADAC-ovi stručnjaci su testiranja proveli u periodu od 2. do 18. veljače ove godine. Prometni stručnjaci su ispitali gotovo sve funkcije tunela, koje su zbog dobivanja što objektivnijih rezultata podijeljene u nekoliko kategorija. Riječ je o devet kategorija, a to su redom:
Tunelski sustav
Ovdje se nalaze opći podaci kao što su broj cijevi i prometnih traka, te osnovni gabariti, kvaliteta asfaltne podloge i raspored ugibališta. Utjecaj kategorije na ukupne rezultate je 14 %.
Osvjetljenje i opskrba električnom energijom
Kategorija s 8-postotnim utjecajem obuhvaća, kao što stoji u njenom nazivu, sve sustave vezane uz osvjetljenje i opskrbu energijom, te načine njihove izvedbe i utjecaja na odvijanje prometa.
Promet i njegov nadzor
Iznimno bitna kategorija ima težinu od čak 19 %, a bavi se sustavima za regulaciju i motrenje prometa u tunelu. Također, uzima se u obzir gustoća odnosno kvaliteta prometa (brzina, zavoji, signalizacija i sl).
Komunikacija
Obuhvaća sustave komunikacije u tunelu. Praktično rečeno, ovdje se bilježi broj i razmak SOS telefona, postojanje dodatne signalizacije i dostupnost radio signala. Sve to ima 11-postotni utjecaj na ukupan rezultat.
Izlazi za nuždu
Kategorija ima 13-postotni utjecaj, a bavi se isključivo ispitivanjem izvedbe izlaza za nuždu u tunelima, njihovog broja, načina spašavanja i postojanja pratećih sustava i signalnih oznaka.
Protupožarna zaštita
Definitivno najvažnija kategorija s 19-postotnim utjecajem u kojoj se nalaze svi sustavi namijenjeni protupožarnoj zaštiti. Ispituje se gotovo sve, od rasporeda i broja protupožarnih aparata, do uvježbanosti ljudskog potencijala i načina gašenja požara u tunelu.
Ventilacija tijekom požara
Još jedna kategorija vezana uz protupožarnu zaštitu. Ima 9-postotni utjecaj, a uz kvalitetu ventilacije u iznimnim situacijama, ispituje temperaturnu postojanost vitalnih dijelova ventilacijskih sustava.
Funkcioniranje tunela u slučaju nezgode
Uvježbanost osoblja i postojanje programa evakuacije i stavljanje nezgode pod nadzor je od iznimne važnosti, pa je ovo područje uvršteno u zasebnu kategoriju s 7-postotnim utjecajem.
Tunel Tuhobić
Tunel Tuhobić se nalazi na budućoj autocesti Zagreb-Rijeka, a izgrađen je 1996. godine. Objekt je dugačak 2.100 metara, a prosječni dnevni protok iznosi 11.000 vozila. Maksimalna brzina u tunelu je ograničena na 80 km/h.
Pozitivno je ocjenjena kvaliteta odvijanja prometa i protok vozila, a ADAC još napominje dobru izvedbu video nadzora (kamere svakih 120 m), postojanje automatske dojave u slučaju požara i povoljan razmak protupožarnih aparata (100 m).
Negativne ocjene tunelu je prije svega priskrbilo postojanje tek jedne cijevi s dvosmjerno organiziranim prometom. Također, horizontalna signalizacija je vrlo skromna, kao i ponuda ugibališta.
U tunelu nema radio-signala, a vozači nemaju nikakve informacije o tijeku prometa i trenutnoj poziciji. SOS telefoni se nalaze tek na svakih 300 metara, izlaza za nuždu nema, kao ni specijalnog programa ventilacije u slučaju požara. Vatrogasci su nedovoljno uvježbani, a u slučaju požara ne postoji automatska dojava.
U planovima za buduće razdoblje stoji izgradnja druge tunelske cijevi, instalacija LED osvjetljenja i automatske dojave, te dovršenje signalizacije.
Tunel Učka
Tunel se nalazi u blizini Rijeke, a izgrađen je još 1981. godine. Tunelska cijev je dugačka 5.100 metara, a prosječni dnevni protok iznosi 6.674 vozila.
Kao u slučaju Tuhobića, tunel Učka je dobio pozitivne ocjene za kvalitetu odvijanja prometa, nadzor i postojanje protupožarne zaštite. Pohvala je dana i za redovite organizacije vježbi, te postojanje automatskog sustava dojave požara.
Negativne karakteristike su slične onima kod tunela Tuhobić uz nekoliko iznimki. Prije svega to je činjenica da SOS telefoni nisu zaštićeni od buke, zvučnik nije instaliran, te sustavi ventilacije nisu temperaturno postojani.
Također, ADAC naglašava da je asfaltna podloga oštećena u što smo se i mi imali prilike uvjeriti prije nekoliko dana. Pomalo neshvatljivo s obzirom da se prolazak tunelom naplaćuje.
U budućnosti osoblje Bina-Istre planira obnovu kolnika (2005. g) i osvjetljenja, a između ostalog će biti instalirane i IC kamere.
Cjelokupan rezultat testa je dostupan na web stranici ADAC-a, www.adac.de.
Miljenko Nikolić