Može li prekomjerna konzumacija šećera uzrokovati dijabetes?

Foto: Pexels

VELIKE su šanse da imate člana obitelji, bliskog prijatelja ili kolegu koji boluje od dijabetesa. Ili da vi sami bolujete od njega. Ovo kronično i ozbiljno zdravstveno stanje pogađa otprilike jednu od deset osoba, a taj se broj s godinama povećava. Tome u prilog ide i podatak da čak polovica svih odraslih osoba u Sjedinjenim Državama ima dijabetes ili predijabetes, izvijestilo je Američko udruženje za dijabetes.

Ovdje uglavnom govorimo o dijabetesu tipa 2 jer je to daleko najčešći oblik bolesti, koji čini oko 90 do 95 posto svih slučajeva. Dijabetes tipa 1 i gestacijski dijabetes su druge glavne vrste.

Svim vrstama dijabetesa zajedničko je to što je ljudima razina glukoze u krvi previsoka. Znači li to da jedenje šećera uzrokuje dijabetes? Odgovor za dijabetes tipa 1 je ne - ovaj relativno rijetki tip dijabetesa je autoimuno stanje koje nije povezano s čimbenicima životnog stila poput unosa hrane ili vježbanja.

Za dijabetes tipa 2 odgovor je nešto složeniji. Ako već imate genetski rizik i uporno se nezdravo hranite, borite se s prekomjernom težinom i vodite neaktivan stil života, riskirate razviti dijabetes tipa 2.

Na šećer u krvi najviše utječu ugljikohidrati, kojih ima u svemu, od voća i krumpira do kruha, slatkiša i gaziranih sokova. Tijekom probave ugljikohidrati se razgrađuju u glukozu i dolaze u krvotok. To je dobra stvar jer glukoza je glavni izvor energije našeg tijela. Stanice vašeg tijela moraju imati energiju za funkcioniranje, ali ta ista glukoza može biti otrovna ako se nalazi u visokim razinama u vašoj krvi.

Zapravo može biti toliko opasna da previsoka razina šećera u krvi može naštetiti vidu, uzrokovati oštećenje živaca i dovesti do bolesti srca, moždanog udara, zatajenja bubrega i brojnih drugih problema. Zato vaše tijelo ima izvrsno kalibriran sustav za održavanje glukoze na sigurnoj razini.

Da bi glukoza funkcionirala kao proizvođač energije, mora napustiti krv i ući u stanice vašeg tijela, kaže Diana Licalzi, registrirana dijetetičarka sa sjedištem u Bostonu. Tu dolazi inzulin. Proizveden od gušterače, inzulin djeluje poput ključa i otključava stanicu kako bi omogućio ulazak glukoze unutra.

"Jedete jabuku, jabuka se pretvara u glukozu, gušterača oslobađa inzulin, inzulin otvara vrata stanice, glukoza ulazi i odmah se proizvodi energija za upotrebu s ostacima koji su spremljeni za kasniju upotrebu", objasnila je Licalzi.

S dijabetesom tipa 2 sposobnost stanice da reagira na inzulin je oslabljena i šećer se zadržava u krvotoku umjesto da se učinkovito šalje u stanice. 

Rezistenciju na inzulin mogu uzrokovati mnoge stvari uključujući prekomjernu težinu, nezdrave prehrambene navike, nedostatak vježbanja i određeni lijekovi.

Prekomjerna tjelesna težina povećava rizik

Prema američkom Nacionalnom institutu za dijabetes i probavne i bubrežne bolesti, ne postoji samo jedan uzrok dijabetesa ili predijabetesa tipa 2. Geni i obiteljska povijest mogu igrati ulogu, a tu ne možete puno učiniti. Ali što se tiče čimbenika koje možete kontrolirati, održavanje zdrave težine na vrhu je popisa u prevenciji bolesti, odgađanju njezina početka ili usporavanju napredovanja.

Studija iz 2015. objavljena u časopisu International Journal of Preventive Medicine sugerira da mjerenje struka može biti jednako važno kao i indeks tjelesne mase (BMI) kada je riječ o predviđanju rizika od bolesti kod neke osobe, posebno kod dijabetesa tipa 2.

Zdrava prehrana više je od izbjegavanja šećera

Šećer nije jedini krivac koji doprinosi porastu dijabetesa tipa 2 u SAD-u.

"Cjelokupna kvaliteta standardne američke prehrane odgovorna je za razvoj dijabetesa tipa 2 ili predijabetesa", kaže dijetetičarka s UCLA-e Dana Hunnes te objašnjava: "Tipična prehrana sadrži puno prerađenih ugljikohidrata, masti, životinjskih bjelančevina i soli, a siromašna je vlaknima, vodom, voćem i povrćem."

Taj visokokalorični zbroj potiče debljanje. U međuvremenu, svi oni jednostavni ugljikohidrati - u stvarima poput pomfrita, čipsa, pića zaslađenih šećerom, tjestenine i kruha od bijelog brašna - dovode do brzog porasta šećera u krvi. Kad se to dogodi, vaše se tijelo bori da izbaci sve više i više inzulina - koji ne uspijeva smanjiti glukozu u krvi jer ga stanice ignoriraju.

S vremenom ti skokovi obično istroše stanice koje proizvode inzulin i tijelo ga prestaje stvarati. Ako imate predijabetes ili dijabetes tipa 2, to znači da se svaki put kad jedete šećer u krvi stalno penje sve više, osim ako ga kontrolirate prehranom, vježbanjem i lijekovima.

Šećer nije poželjan u zdravoj prehrani

Slatka poslastica s vremena na vrijeme ne predstavlja problem. Ali prekomjerna konzumacija tijekom predugog razdoblja povećava rizik od debljanja i stavlja stres na vaše stanice koje proizvode inzulin.

"Kalorije iz šećera nazivamo praznim kalorijama", kaže Licalzi i dodaje: "One imaju malu ili nikakvu hranjivu vrijednost."

Budući da kalorije šećera slabo utažuju glad, lako je pojesti (pre)velike količine i početi stvarati višak kilograma.

Pokušajte smanjiti konzumaciju skrivenih šećera

Svi znamo da su krafne prekrivene čokoladom, tri kuglice sladoleda utopljene u umak od karamele i veliki komad kolača od jagoda šećerne bombe. Ali šećer se može sakriti i u preljevu za salatu i kečapu, umaku od rajčice, žitaricama ili granoli, jogurtu s okusom i kruhu. Za razliku od šećera koji se prirodno javljaju u hrani poput voća, ti se "dodani šećeri" dodaju u hranu tijekom proizvodnje.

Dana Hunnes, viša dijetetičarka iz Medicinskog centra Ronalda Reagana UCLA u Los Angelesu, ističe da je važno osvijestiti gdje se sve nalazi šećer.

"Uvijek predlažem", kaže ona, "da na etiketama pretražite sastojke kao što su monosaharidi, disaharidi, saharoza, kukuruzni sirup s visokom fruktozom, kukuruzni sirup, nektar agave, melasa, sok od trske, šećer od trske, šećer od datulja".

Vlakna pomažu u borbi protiv dijabetesa tipa 2

Vlakna su snažan saveznik u borbi protiv dijabetesa tipa 2.

"Hrana bogata vlaknima probavlja se sporije", kaže Licalzi, "tako da vam šećer u krvi ne skače i duže ostajete sitiji."

Pregled časopisa The Lancet iz 2019. godine koji je obuhvatio gotovo 250 studija pokazao je da ljudi koji jedu veću količinu vlakana imaju 16% do 24% manji rizik od umiranja od dijabetesa tipa 2, bolesti srca, moždanog udara i raka debelog crijeva, u usporedbi s ljudima koji su jeli vrlo malo vlakana.

Prehrana bogata namirnicama biljnog podrijetla može pomoći

Studija iz 2019. objavljena u JAMA Internal Medicine pokazala je da su ljudi koji su slijedili prehranu pretežno biljnog podrijetla s mješavinom voća, povrća, cjelovitih žitarica, orašastih plodova i mahunarki imali manji rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, piše The Healthy.


 

Pročitajte više