Žene koje tijekom trudnoće konzumiraju alkohol izlažu svoju djecu povećanom riziku od razvoja ovisnosti u odrasloj dobi, pokazuje novo opsežno istraživanje. Znanstvenici upozoravaju da prenatalna izloženost alkoholu, pa čak i stresu, može ostaviti trajne posljedice na moždane krugove zadužene za osjećaj nagrade, što kasnije u životu može utjecati na sklonost problematičnom pijenju, piše Daily Mail.
Istraživači sa Sveučilišta Wisconsin-Madison, Mary Schneider i Alexander Converse, proveli su istraživanje na trudnim majmunicama, koje se često koriste u znanstvenim studijama zbog velike genetske i biološke sličnosti s ljudima. Životinje su bile podijeljene u tri skupine: jedna je tijekom trudnoće konzumirala umjerene količine alkohola, druga je bila izložena blagom, ali ponavljanom stresu, dok je treća skupina bila izložena kombinaciji oba čimbenika.
Znanstvenici su potom pratili njihovo potomstvo sve do odrasle dobi, analizirajući promjene u kemiji mozga te promatrajući ponašanje životinja kada su im omogućili pristup alkoholu.
Rezultati su pokazali jasan i dugotrajan utjecaj na dopaminski sustav, ključnu mrežu u mozgu odgovornu za osjećaj nagrade, motivacije i zadovoljstva. I prenatalna izloženost alkoholu i stresu doveli su do promjena u funkciji dopamina kod odraslih majmuna, no učinci su bili najizraženiji kod potomaka čije su majke pile alkohol.
Kada su u odrasloj dobi dobili pristup alkoholu, ti su majmuni pili brže od ostalih, što upućuje na sklonost rizičnijim obrascima konzumacije. Važno je pritom istaknuti da su razlike u sustavu nagrađivanja postojale i prije nego što su životinje prvi put konzumirale alkohol, a upravo su te razlike bile dobar pokazatelj njihova kasnijeg ponašanja.
Čini se da je alkohol, nakon što su ga majmuni počeli konzumirati, dodatno mijenjao njihov mozak, stvarajući začarani krug između moždanih procesa i ponašanja. Nalazi upućuju na to da se sklonost problematičnom pijenju može oblikovati već prije rođenja, kroz promjene u mozgu koje kasnije snažno utječu na navike konzumacije alkohola.
U radu objavljenom u časopisu Journal of Neuroscience autori navode kako bi to moglo objasniti zašto neki ljudi mogu piti povremeno bez većih posljedica, dok drugi znatno teže kontroliraju unos alkohola. Kod dijela populacije sustav nagrađivanja i motivacije, slikovito rečeno, biva "otet" alkoholom, što dovodi do jače žudnje i potrebe za sve većim količinama kako bi se postigao isti učinak.
Iako istraživanje nije pokazalo da prenatalni stres sam po sebi povećava konzumaciju alkohola, znanstvenici upozoravaju da on može povećati rizik od drugih emocionalnih i bihevioralnih problema kasnije u životu.
Ovi nalazi nadovezuju se na već dobro poznate činjenice o štetnosti alkohola tijekom trudnoće. Konzumacija alkohola može uzrokovati fetalni alkoholni sindrom (FAS), koji uključuje trajne fizičke, bihevioralne i kognitivne poteškoće. Alkohol prolazi kroz posteljicu i ometa razvoj djeteta, što može dovesti do usporenog rasta, karakterističnih crta lica, oštećenja organa te trajnih posljedica za mozak, uključujući poteškoće u učenju, slabo pamćenje i probleme s pažnjom.
Stručnjaci naglašavaju da ne postoji sigurna količina, vrsta ni razdoblje u kojem je konzumacija alkohola tijekom trudnoće bez rizika, zbog čega zdravstvene institucije preporučuju potpuno izbjegavanje alkohola.