Zoološki i botanički vrt grada Ichikawe u Japanu, u kojem živi majmunčić Punch koji je postao viralan nakon što je napušten po rođenju, novom je izjavom reagirao na tvrdnje da je mladi makaki neprestano "zlostavljan". Ovo je drugi put da se zoološki vrt očitovao o zabrinutosti za dobrobit životinje.
U objavi podijeljenoj na društvenoj mreži X u utorak, 10. ožujka, uprava zoološkog vrta umanjila je zabrinutost koju su izrazili obožavatelji i naglasila da ne planira intervenirati zbog ponašanja kojem je majmun izložen.
Izjava se referira na videozapis objavljen prošlog mjeseca na profilu zoološkog vrta, koji prikazuje kako Puncha vuče odrasli majmun. Vjeruje se da je riječ o majci "uznemirenog majmuna" s kojim se Punch pokušao igrati. Korisnici interneta preplavili su zoološki vrt porukama, izražavajući zabrinutost da je mladi primat "maltretiran", unatoč prethodnim uvjeravanjima da nije bilo "ozbiljne agresije".
@akusidsy While Punch was being fed, another monkey began to bully him again. Noticing what was happening, the caretaker quickly picked him up and took him away.” . . . . . #punchmonkey #japan #fyp #ichikawazoo ♬ suara asli - AkusiDsy
"Iako su drugi majmuni više puta ukorili Puncha, nijedan nije pokazao ozbiljnu agresiju prema njemu", objasnio je ranije zoološki vrt. "Kad promatrate kako ga drugi članovi čopora discipliniraju dok se pokušava družiti, voljeli bismo da podržite Puncheve napore, umjesto da ga sažalijevate."
Zbog novih pritužbi, zoološki vrt je pojasnio da Punch i drugi japanski makakiji žive u "društvu sa strogom hijerarhijom u kojem dominantne jedinke provode 'disciplinske mjere' nad podređenima".
"Takvo ponašanje razlikuje se od onoga što ljudi smatraju 'zlostavljanjem'", napisali su. Iako je snimka prikazala Punchovo iskustvo u negativnom svjetlu, iz zoološkog vrta tvrde da je to bio samo isječak inače mirne i uglavnom pozitivne svakodnevice.
"Raste i broj majmuna koji se brinu za Puncha ili se igraju s njim. Zbog toga Punch provodi sve više vremena bez svoje plišane igračke", stoji u nastavku priopćenja.
Uprava je priznala da su neki od majmuna za koje se sumnjalo da su grubi prema Punchu privremeno uklonjeni iz nastambe 8. ožujka. Također su objasnili da tim od tri veterinara svakodnevno provjerava životinje te da Punch nema ozljeda opasnih po život.
"Trenutno nema dokaza da je Punch napadnut na način koji bi ugrozio njegov opstanak. Također, ne namjeravamo zanemarivati 'disciplinu' ili mijenjati naš pristup brizi kako bismo izazvali suosjećanje javnosti i tako povećali posjećenost ili zaradu", dodali su iz zoološkog vrta.
Iako cijene zabrinutost javnosti, iz zoološkog vrta naglašavaju važnost Punchove prilagodbe na život u zajednici, a ne njegovog izdvajanja.
"Punch se navikao na život u ovoj skupini. Njegovo izdvajanje stvorilo bi rizik da se više nikada ne bi mogao vratiti u zajednicu i morao bi ostatak života provesti odvojeno", objasnili su. "Dijelimo vašu brigu za Puncha. Svi naši timaritelji i osoblje nastavit će zajednički raditi kako bi mu osigurali zdrav život kao dijelu ove zajednice majmuna", zaključuje se u izjavi.
Puncha su prvih nekoliko mjeseci života odgajali timaritelji, nakon što ga je majka napustila nedugo nakon rođenja u srpnju 2025. godine. Kako bi ga utješili, dali su mu plišanog orangutana, a fotografije i snimke na kojima se grli s igračkom raznježile su milijune ljudi diljem svijeta.
Slučaj malog Puncha otvara i šire pitanje našeg vremena: jesmo li doista postali preosjetljivi ili samo drukčije, brže i glasnije reagiramo na prizore koji u nama bude empatiju?
Dio komentatora tvrdi da današnja publika pretjeruje i da u svakom neugodnom prizoru odmah traži nasilje, traumu ili zlostavljanje, no drugi upozoravaju da problem možda nije u "preosjetljivosti", nego u tome što smo sve manje spremni ravnodušno promatrati ono što doživljavamo kao patnju.
Psihološki tekstovi posljednjih godina pritom podsjećaju da osjetljivost nije nužno slabost, nego osobina zbog koje neki ljudi snažnije reagiraju na podražaje, odnose i emocionalne signale.
U slučaju viralnih životinjskih priča stvar dodatno komplicira činjenica da životinje često promatramo kroz ljudsku optiku: znanstveni radovi o društvenim mrežama i antropomorfizaciji pokazuju da publika životinjama lako pripisuje ljudske uloge, osjećaje i obrasce ponašanja, zbog čega granica između opravdane zabrinutosti i projekcije vlastitih emocija postaje sve tanja.