Život s mačkom mnogima je puno više od simpatičnog društva u stanu ili kući. Istraživanja o odnosu ljudi i kućnih ljubimaca još se razvijaju, ali postoje prilično čvrsti pokazatelji da bliskost sa životinjama može pozitivno utjecati na stres, osjećaj usamljenosti i neke navike koje su dobre za zdravlje.
Kontakt sa životinjama (uključujući maženje i blizinu) u nekim je istraživanjima povezan s nižim razinama kortizola (hormona stresa) i nižim krvnim tlakom, a često se spominju i bolji raspoloženje te veći osjećaj socijalne podrške.
Drugim riječima: mačka ne "rješava probleme", ali može biti mali, svakodnevni stabilizator - posebno u danima kad je svega previše.
CDC navodi da kućni ljubimci mogu pomoći u nošenju s usamljenošću i depresivnim osjećajima jer pružaju društvo i rutinu.Harvard također ističe da je jedna od najočitijih dobrobiti kućnih ljubimaca upravo privrženost i osjećaj "sigurne povezanosti".
Mačke su pritom specifične: često nisu "stalno uz nogu", ali baš zato mnogima paše njihov suptilan, tih način prisutnosti.
Mačka traži red: hranjenje, voda, čišćenje pijeska, igra, veterinar. Ta rutina može biti korisna ljudima koji se teže organiziraju ili prolaze razdoblja bez volje i energije - jer postoji "netko" o kome se brineš, svaki dan.
Uz to, CDC napominje da igra i aktivnost s ljubimcima mogu doprinijeti zdravlju (npr. kroz više kretanja i manji stres), iako se to kod mačaka najčešće događa kroz igru u kući, a ne šetnje.
Harvard piše da kućni ljubimci mogu poticati navike i pozitivne osjećaje (poput manje stresa) koji mogu biti povoljni za zdravlje srca. Američko kardiološko društvo (AHA) u znanstvenoj izjavi navodi da postoji povezanost vlasništva kućnih ljubimaca s nekim čimbenicima kardiovaskularnog rizika, iako naglašava da dokazi nisu jednako jaki za sve ishode i da se uzročnost ne može uvijek tvrditi.
Poanta: mačka nije "lijek", ali život s ljubimcem može biti dio šire slike zdravijih navika i manje stresa.
Mnogi vlasnici će ti reći da je predenje najbrži put do smirenja. Zanimljivo je da su u akustičnim mjerenjima mačjeg predenja zabilježene frekvencije (otprilike 25-150 Hz) o kojima se u literaturi raspravlja u kontekstu potencijalnih bioloških učinaka vibracija.
Važno: to ne znači da mačje predenje "liječi kosti" ili slično - ali je sasvim realno da djeluje umirujuće i da čovjeka vraća u trenutak.